Hrvati u Srbiji još uvijek nemaju zajamčena zastupnička mjesta u srbijanskom Parlamentu, što je posljedica nepoštovanja Sporazuma o zaštiti Srba u Republici Hrvatskoj i Hrvata u Republici Srbiji od institucija Srbije, istaknuo je među ostalim predsjednik DSHV-a, republički zastupnik i vijećnik HNV-a Petar Kuntić, na VII. konvenciji Hrvatskog svjetskog kongresa održanoj u Zagrebu krajem prošloga tjedna.

On je, uz predsjednika Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća, Darka Sarića Lukendića, bio član izaslanstva Hrvata iz Srbije.

Kongres je održan u nazočnosti njegovih dužnosnika na svjetskoj razini, izabranih izaslanika, nacionalnih kongresa, uspješnih pojedinaca i djelatnika iz javnog i političkog života Hrvatske i Hrvata iz svijeta.

Tijekom protekla dva desetljeća odnos matične države prema iseljenicima i autohtonim Hrvatima u okolnim zemljama nije se bitno promijenio, kaže Petar Kuntić.

«I danas, kada možemo čuti pritužbe i autohtonih i iseljenih Hrvata, vidimo jednu presliku onoga o čemu mi, vojvođanski Hrvati, govorimo godinama. Malo pozornosti nam se posvećuje, zapostavljeni smo, malo materijalne potpore dobivamo i slično. Sada se pokazalo da matična zemlja takav stav ima i prema Hrvatima u drugim zemljama u kojima žive.»

Jedan od zaključaka s konvencije je kako bi rješenje za ovaj problem bilo ostvariti bolju zakonsku regulativu u Hrvatskoj u vezi s proračunskim financiranjem hrvatskog iseljeništva, za što će se članovi HSK-a zalagati, kaže Petar Kuntić. Istaknuta je i potreba bolje povezanosti matične države s iseljenim Hrvatima kao i međusobna suradnja autohtonih hrvatskih skupina, kaže Kuntić.

«Razgovaralo se i o boljoj ekonomskoj povezanosti i stanovitom lobiranju koje bi trebalo postojati u hrvatskom iseljeništvu. Hrvati iz Italije i Njemačke su se veoma ozbiljno zainteresirali za gospodarske aspekte povezivanja s vojvođanskim Hrvatima. Jednako tako, putem političkih aktivnosti hrvatskih predstavnika iz svojih domicilnih država, članovi europskog Parlamenta trebali bi se upoznati s problemima koje imaju pripadnici hrvatskih manjinskih zajednica u svojim državama.»

Veliku pozornost privuklo je bunjevačko pitanje i «Otvoreno pismo» koje je podijeljeno nazočnima, navodi Kuntić i dodaje da je kao dobar primjer povezivanja i suradnje Hrvata u iseljeništvu, Hrvatski nogometni savez, koji jedini organizira prvenstvo klubova čiji su osnivači pripadnici hrvatske manjine u europskim zemljama.

Nazočnost saborskog zastupnika Ivana Bagarića, zaduženog za Hrvate izvan Hrvatske, načelnika Samostalne službe za Hrvate u inozemstvu i kulturu Petra Barišića te izaslanika hrvatskog predsjednika Ive Josipovića na konvenciji, jasan je znak da je Hrvatska sve više zainteresirana za bolju komunikaciju sa iseljeništvom, mišljenja je Kuntić.

Tijekom zasjedanja izabrano je novo čelništvo Kongresa za sljedeće četiri godine. Na prijedlog predsjednika Hrvatskog svjetskog kongresa, fra Šimuna Šite Ćorića, za člana Izvršnog odbora zaduženog za države u kojima žive autohtone hrvatske skupine poput Italije, Slovenije, Mađarske, Rumunjske, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije, jednoglasno je izabran predsjednik DSHV-a i vijećnik HNV-a, Petar Kuntić.

Ostavite komentar