12. REDOVITA

SKUPŠTINA

DSHV-a

28. veljače 2014. godine

u 18,00 sati

zgrada „Nove općine“, Trg Lazara Nešića br.1

SUBOTICA

Sveta misa za uspješan rad DSHV-a

održat će se u Franjevačkoj crkvi

25.veljače 2014. godine

u 17,30 sati

 

 

 

 

 

 

 

 

PRIJEDLOG DNEVNOG REDA

ZA 12. REDOVITU  SKUPŠTINU

DEMOKRATSKOG SAVEZA HRVATA U VOJVODINI

 

 

1. Izbor Radnog predsjedništva i dva ovjerovitelja zapisnika te zapisničara;

 

2. Izbor Verifikacijske komisije;

            

3. Izvješće Verifikacijske komisije;

 

4. Usvajanje Dnevnog reda;

 

5. Usvajanje Poslovnika o radu Skupštine DSHV-a;

 

6. Izvješće o radu u DSHV-u u periodu između dvije skupštine;

 

 7. Financijsko izvješće;

 

 8. Izvješće Nadzornog odbora;

     

 9. Izvješće Statutarnog povjerenstva;

                 

 10. Rasprava o podnijetim Izvješćima i usvajanje;

 

 

 

                                                                                                    PRIJEDLOG

 

Na temelju članka 33. Statuta Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine, XII. redovita Skupština DSHV-a održana 28.veljače.2014. godine donosi

POSLOVNIK O RADU 12. REDOVITE  SKUPŠTINE

DEMOKRATSKOG SAVEZA HRVATA U VOJVODINI

 

Članak 1.

Ovim Poslovnikom regulira se način rada 12. redovite Skupštine Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (u daljem tekstu DSHV).

 

Članak 2.

Rad Skupštine je javan i dostupan svim sredstvima javnog informiranja.

 

Članak 3.

Skupštinu DSHV saziva Vijeće sukladno Statutu DSHV-a.

 

Članak 4.

Radom 12. redovite Skupštine rukovodi Radno predsjedništvo od 5 članova, čiji se izbor vrši aklamacijom na prijedlog člana zaduženog za otvaranje Skupštine. Istovremeno se bira zapisničar i dva ovjerovitelja zapisnika.

 

Članak 5.

Radno predsjedništvo predlaže tri člana Verifikacijske komisije,  koji se biraju aklamacijom.

 

Članak 6.

Verifikacijska komisija utvrđuje da li Skupština može punovažno odlučivati i podnosi izvješće.

Članak 7.

Po svim točkama Dnevnog reda Radno predsjedništvo otvara raspravu.

Svaki sudionik u raspravi ima pravo govoriti najdulje tri minuta.

 

Članak 8.

Skupštini ima pravo prisustvovati svaki član DSHV-a, gosti i simpatizeri,  na osnovu javne obavijesti.

Članak 9.

Pravo glasovanja na Skupštini imaju samo izaslanici podružnica, te članovi  Vijeća, a prema popisu izaslanika izabranih po podružnicama i spiska članova  Vijeća DSHV-a.

Glasovanje je javno.

 

Članak 10.

Za održavanje reda na Skupštini stara se Radno predsjedništvo i redarska služba.

 

Članak 11.

Za povredu reda u toku rada Skupštine Radno predsjedništvo izriče prvo:

  1. javnu opomenu
  2. oduzima riječ
  3. udaljavanje iz dvorane

 

Članak 12.

U slučaju da za vrijeme trajanje rada Skupštine dođe do incidentnog događaja, predsjednik Radnog predsjedništva privremeno prekida rad sjednice i određuje stanku.

 

Članak 13.

Prekid Skupštine se mora zapisnički evidentirati.

 

Članak 14.

Zapisnik sa Skupštine potpisuju:

a)      Predsjednik Radnog predsjedništva

b)      Zapisničar

c)      Izabrani ovjerovitelji zapisnika

 

Članak 15.

Uz Zapisnik se prilažu i ostali dokumenti i materijali koji su bili razmatrani na Skupštini.

 

Članak 16.

Ovaj Poslovnik stupa na snagu odmah nakon usvajanja od strane Skupštine.

 

 

 

 

 

 

 

 

Subotica, 28. veljače 2014. godine                                           Predsjedavajući:

 

____________________________v.r.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

  IZVJEŠĆE O RADU  DSHV-a IZMEĐU DVIJE SKUPŠTINE 2012.-.2014. 

 

1. Uvod

 

Poštovani izaslanici, članovi i simpatizeri DSHV-a, lijep pozdrav svima na ovoj XII. redovitoj skupštini, a poseban pozdrav upućujemo onima koji su gradili temelje DSHV-a, onima kojih je nažalost sve manje u DSHV-u ali bez kojih se nemože zamisliti pravi,  izvorni DSHV-e. Dakako riječ je o osnivačima DSHV-a, a na ovoj XII. redovitoj radnoj skupštini pozdravljamo najstarijeg člana među nazočnim izaslanicima, gospodina Nikolu Buljovčić iz Tavankuta.

Prošle  su pune 23 godine od osnutka naše stranke. Kada se sve sabere i oduzme moramo biti ponosni što smo sve ove godine preživjeli sve izazove, napade, raskole i što smo jedna od rijetkih političkih stranaka nacionalne manjine na srpskoj političkoj sceni (0,81% od ukupnog stanovništva) koja ima status parlamentarne stranke. Sve ostale nacionalno manjinske političke opcije tzv:”malih manjina” a koja su osnovane ranih devedesetih prošloga stoljeća ili su se ugasile ili su potpuno na margini političkih djelovanja.

Također, dragi prijatelji, dopustite mi da minutom šutnje odamo počast onim članovima DSHV-a koji su nas napustili u razdoblju od posljednje Skupštine DSHV-a.

Nakon duge i teške bolesti, redove DSHV-a napustio je tj.preminuo je dr Bruno Anušić- član Predsjedništva DSHV-a, kao i osnivači Slavko Bačić iz Male Bosne- dugogodišnji aktivist i odbornik iz redova DSHV-a,  Ivan Periškić iz Bačkog Monoštora, Lazo Vujković Lamić- dugogodišnji predsjednik  MO DSHV Bikovo, aktivistkinja  mjesne organizacije Sjever –jug, Zlata Stipić, Željko Stipić iz Đurđina, Vinko Jozić iz Sombora, Antun Štetaković iz Bajmoka, Antun Balažević iz Tavankuta, Milodanović Marija iz Starog Žednika, Tiberije Kopilović s Palića.

————————————————————————————————————

U razdoblju od posljednje XI. Izborne skupštine održane su IX. sjednica Vijeća DSHV-a i XII. sjednica Predsjedništva te po jedna izvanredna sjednica Predsjedništva i Vijeća DSHV-a, te preko 120 događanja u hrvatskoj zajednici u kojima su sudjelovali članovi DSHV-a.

Među najvažnije susrete čelnika DSHV-a u protekle dvije godine s predstavnicima političkog života u Republici Srbiji i Republici Hrvatskoj možemo izdvojiti:

 

1.) 19.03.2012. Predsjednik Vlade AP Vojvodine, Bojan Pajtić u DSHV-u;

2.) 1. i 2.03.2012. Izaslanstvo hrvatske zajednice u Vladi Republike Hrvatske;

3.) 1.-3.03.2012. Petar Kuntić i Darko Sarić Lukendić nazočili u Zagrebu u središnjem odboru HSK;

4.) 20.03.2012.  Župan Vukovarsko-srijemske županije, Božo Galić posjetio ured DSHV-a u Novom Sadu;

5.) 01.09.2012. Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić s Mladeži DSHV-a u Subotici;

6.) 09.10.2012. Izaslanstvo HDZ (zastupnik Ante Babić) u DSHV-u;

7.) 20.11.2012. Izaslanstvo hrvatske zajednice posjetilo predsjednika Srpskog narodnog vijeća Milorada Pupovca u Zagrebu;

8.) 21.03.2013. Izaslanstvo DSHV-a razgovaralo s čelnicima HDZ-a u Zagrebu;

9.) 23.04.2013. Predsjednik pokrajinskog odbora DS Miroslav Vasin u DSHV-u;

10.) 23.-25.07.2013. Sjednica središnjeg odbora HSK u Zagrebu –nazočili Petar Kuntić i Darko Sarić Lukendić;

11.) 16.08.2013. Poznati bunjevački pjesnik iz Senja, Milan Krmpotić boravio u Glavnom uredu DSHV-a;

12.) 17.10.2013.  Povijesni susret predsjednika Republike Hrvatske dr Ive Josipović i predsjednika Republike Srbije, Tomislava Nikolića u Tavankutu;

13.) 23.12.2013. Predsjednik glavnog pokrajinskog odbora DS gospodin Miroslav Vasin gostovao u uredu DSHV-a te se obratio svim nazočnim vijećnicima DSHV-a;

14.) 10.01.2014. – Beograd – Izaslanstvo hrvatske zajednice Petar Kuntić, predsjednik DSHV-a, dr.Slaven Bačić predsjednik HNV-a i Tomislav Žigmanov- ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata na razgovoru kod predsjednika Republike Srbije Tomislava Nikolića.Nakon susreta PRESS služba DSHV-a izdala je sljedeće zvanično priopćenje:

 

Priopćenje za javnost DSHV-a

 

Predsjednik Republike Srbije Tomislav Nikolić primio je 10. siječnja 2014. godine u Beogradu u službeni posjet predstavnike hrvatske zajednice, Slavena Bačića, predsjednika Hrvatskog nacionalnog vijeća, Petra Kuntića, predsjednika DSHV-a, te Tomislava Žigmanova, ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Posjet je nastavak razgovora o rješavanju otvorenih pitanja položaja hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji, koji je započet prigodom posjeta hrvatskoj zajednici predsjednika Republike Srbije i predjsednika Republike Hrvatske u Tavankutu 17.10.2013. godine.

Tijekom susreta, predsjedniku Srbije izložena je Informacija o položaju hrvatske manjine, koja se nalazi u privitku ovoga priopćenja, te ukazano na potrebu provedbe bilateralnog Sporazuma o zaštiti manjina, osobito održavanje redovitih sastanaka Mješovitoga Međuvladinoga odbora koji prati njegovu provedbu. Predsjednik Nikolić obećao je posredovanje u rješavanju ovih i drugih pitanja te je dogovorena daljnja suradnja i susreti u cilju rješavanja otvorenih pitanja položaja Hrvata u Republici Srbiji.

 

INFORMACIJA

O POLOŽAJU HRVATSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI SRBIJI

Imajući u vidu ustavni položaj Nacionalnog vijeća hrvatske nacionalne manjine, kao izabranog tijela koje ostvaruje pravo na manjinsku samoupravu Hrvata u Republici Srbiji, te ustavnu ulogu političkih stranaka u demokratskom oblikovanju političke volje građana, uključujući i političke stranke nacionalnih manjina, ukazujemo na otvorena pitanja položaja hrvatske manjine u Republici Srbiji.

  1. Normativni okvir u 4 ustavna područja manjinske samouprave (kultura, obrazovanje, informiranje, službena uporaba jezika) načelno je zadovoljavajući, ali u primjeni propisanih standarda postoje vrlo ozbiljne manjkavosti, što ćemo dole ilustrirati s nekoliko primjera;
  2. Nezadovoljavajući normativni okvir jeste prije svega u sferi nesprovedbe bilateralnog Sporazuma o zaštiti manjina između Srbije i Hrvatske u pogledu obveze Republike Srbije da unutarnjim zakonodavstvom osigura zastupljenost pripadnika hrvatske manjine u predstavničkim (Narodna skupština, Skupština AP Vojvodine) i izvršnim tijelima, te nepostojanju pozitivne diskrimacije u smanjenju broja potpisa potrebnih za kandidiranje manjinskih lista za stranke nacionalnih manjina (10.000 potpisa); također je evidentna neusklađenost manjinskog zakonodavstva s drugim sistemskim propisima te nedonošenje podzakonskih akata kojima bi se bliže uredila i provodila proklamirana manjinska prava;
  3. Najteže je stanje u obrazovanju na hrvatskom jeziku, što je najevidentnije u pitanju udžbenika: tek pretprošle godine tiskani su udžbenici iz hrvatskog kao maternjeg jezika za osnovnu školu, a od ove školske godine, pred susret predsjednika Srbije i predsjednika Hrvaske u listopadu 2013. tiskani su udžbenici za nastavu za niže razrede osnovne škole, ali Ministarstvo prosvjete odbija da plati tiskanje udžbenika (oko 1.500.000,00 dinara) te je to pitanje i dalje neriješeno; također su predati na davanje suglasnosti hrvatski prijevodi srpskih udžbenika za više razrede osnovne škole, ali ni nakon nekoliko mjeseci nisu izdane suglasnosti; niti je riješeno ni stručno osposobljavanje nastavnika na hrvatskom; ova kao i  druga neriješena elementarna pitanja zbog nezadovoljavajući komunikacije s Ministarstvom prosvijete dovode u pitanju pravo na obrazovanje na hrvatskom jeziku;
  4. Službena uporaba hrvatskog jezika i hrvatskih topografskih naziva, osim u Subotici, gotovo uopće se ne provodi u drugim mjestima gdje je hrvatski jezik u službenoj uporabi (Stara Bingula, Sot i Batrovci u Srijemu, te Sonta, Monoštor i Bereg u Bačkoj) – nema višejezičnih tabli i napisa itd.
  5. Najavljeni medijski zakoni i privatizacija lokalnih medija dovešće do prestanka informiranja na hrvatskom jeziku na lokalnim medijima (Subotica, Bač, Sombor);
  6. Potreba za kapitalnim ulaganjima za objekte hrvatske zajednice npr. adaptacija zgrade sjedišta Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici koja je kupljenja sredstvima Republike Hrvatske ili kupovina dijela rodne kuće bana Jelačića u Petrovaradinu, po ugledu  na suradnju dvije države kakva već postoji za objekte srpske zajednice u Hrvatskoj (obnova rodne kuće Milutina Milankovića u Dalju, Srpska pravoslavna gimnazija u Zagrebu).

Vjerujemo da rješenje većine ovih i drugih otvorenih pitanja nije vezano za nepremostive političke i materijalne prepreke, nego da je njihovo rješavanje moguće uz malo dobre političke volje i minimalna materijalna sredstva, a pozitivni učinci bili bi višestruki – ne samo za hrvatsku zajednicu u Srbiji, već i za vlasti Republike Srbije, kako na širem međunarodnom, tako i na bilateralnom planu s Republikom Hrvatskom.

U Beogradu, 10. siječnja 2014.

 

 

 

2. Bunjevačko pitanje i pitanje garantiranih mandata u predstavničkim tijelima

 

Država ne bi smjela biti  svrstana u identitetski spor oko nacionalne pripadnosti Bunjevaca. Izjava o  samosvojnosti Bunjevaca poslata svima nama Bunjevcima koji se smatramo i Hrvatima, a takvih je više od dvije trećine od ukupnog broja Bunjevaca, znači da smo uzurpatori nečijega identiteta.  Za nas je sve to  iznenađenje jer se tijekom razgovora s predsjednikom Nikolićem i Josipovićem  u Tavankutu 17. listopada 2013. godine, o tako nečemu nije govorilo. Naprotiv, bilo je riječi o nečem sasvim drugom – o Hrvatima i važnosti da Republika Srbije napokon počne rješavati određene probleme.

 

Mi se u hrvatskoj zajednici ne možemo odreći Bunjevaca jer bi to značilo da bi se morali odreći samih sebe. I ja,  predsjednik DSHV-a, sam Bunjevac, kao i značajan broj u vodstvu naše zajednice!  S  predstavnicima  Bunjevaca se nema puno što razgovarati, budući da se većina njih barem jednom u životu izjasnila kao Hrvati. S običnim ljudima naravno ne smatramo da treba zatvarati prostore komunikacije i suradnje, napose oko zajedničkih zahtjeva za razvoj demokracije u Srbiji i ravnopravnost svih Hrvata pa i onih bunjevačkoga roda.

Za manjinska pitanja u Vojvodini „bunjevačko pitanje“ nema nikakvu težinu, budući da na teritoriju AP Vojvodine manjine imaju najmanje problema. Također, ne vjerujem da bi ono moglo biti ometajući čimbenik u međudržavnim odnosima Hrvatske i Srbije. Na tako što me upućuju  dosadašnja iskustva.

 

-što se tiče zastupljenosti u predstavničkim tijelima postavlja se pitanje:

 

Što su,  što se raspodjele glasova Hrvata tiče, pokazali rezultati srpanjskih izbora 2012. godine? Da  li  se nakon tih izbora nešto promijenilo među političkim grupacijama unutar hrvatske manjine u Srbiji?

Hrvati su listom glasovali za proeuropske stranke, koje su na žalost izgubile izbore.

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini je bio dio koalicije „Izbor za bolji život“ koju je predvodila  Demokratska stranka i njezin tadašnji lider, Boris Tadić, dok druga hrvatska stranka – Demokratska zajednica Hrvata, nije postigla ni ovoga puta nikakav rezultat, što  znači da nije bilo nikakvih promjena unutar biračkoga tijela ovdašnjih Hrvata. Naša odluka da izađemo na izbore u okviru jedne široke koalicije posljedica je činjenice da u  Srbiji, za razliku od Hrvatske, ne postoji institut zagarantiranog zastupničkog mandata nacionalnim manjinama,  a Hrvati u Vojvodini, zbog brojnih nepovoljnih razloga i čimbenika ne mogu samostalnim političkim nastupom na izborima osvojiti zastupnika u srbijanskoj Skupštini.

Srbima u Hrvatskoj zavidimo na instituciji zagarantiranoga mandata u zakonodavnim tijelima. Naš je to, za sada, neostvaren politički cilj. Hrvati u Vojvodini dobro znaju da, kada postoje pozitivni odnosi između dviju država, pozitivne benefite i oni osjećaju, a kada su međudržavni odnosi napeti,  tada i oni trpe negativne posljedice. Vjerujem da u takvim situacijama dobri  odnosi između dviju manjina mogu biti od značaja kada su u pitanju poboljšanje i ukupnih odnosa između Hrvatske i Srbije.

 

 

3. Izvješće o aktivnosti Mladeži DSHV-a i Foruma žena DSHV-a između dvije skupštine

 

Jedna od okosnica rada DSHV-a jeste mladež, jer naša stranka na dulje vrijeme namjerava se baviti ovom problematikom, politička stranka s hrvatskim predznakom mora učiniti sve  da se položaj mladeži poboljša. Središnja  manifestacija mladeži DSHV-a je  pored sudjelovanja na brojnim seminarima i suradnje s mladeži drugih političkih stranaka u tuzenstvu i inozemstvu svakako organiziranje PRELA MLADEŽI.

Što je zapravo Prelo Mladeži?

Jedan od odgovora na ovo pitanje potražićemo od sudionika svih do sada održanih Prela Mladeži- Karaševskih Hrvata u svome izvješću s VI. Prela Mladeži DSHV-a CITIRAM:

„ Zamisao organizatora  PRELA MLADEŽI bila je da se okupe Hrvati iz Vojvodine, Hrvatske, Mađarske, Rumunjske, Beograda, Novog Sada, iz cijele regije.Zbog međusobne udaljenosti to je prigoda da se mladi međusobno bolje upoznaju, da surađuju a sve u cilju potrebe očuvanja jedinstvenog nacionalnog identiteta.

Grad Zagreb već godinama financijski pomaže u organiziranju ove prekrasne manifestacije, a centralna figura VI. Prela Mladeži 2013. godine svakako je bio Milan Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba. Tako je protekao jedan prekrasan dan za nas Karaševske i Tamiške Hrvate u Subotici, u kojem su naši dragi domaćini, Mladež DSHV-a magično spojili kulturu, šport i mladalačko veselje.

Svaka čast organizatorima! „- Hrvatska grančica br. 95. siječanj 2013. godine.

 

Što se tiče uključivanja žena u politiku DSHV-a možemo istaknuti da je naša  politička stranka odavno shvatila tu potrebu, pa po donošenju Zakona o ravnopravnosti spolova i Zakona o izboru narodnih zastupnika nismo imali niti jednu primjedbu resornog odbora  Narodne skupštine Republike Srbije.

Osvrnut ćemo se ukratko na to kako je tekla povijest žena u našoj stranci.

Od osnutka DSHV-a 15.07.1990. godine gospođa Stanka Kujundžić je izabrana za dopredsjednicu stranke. Također je na sljedećim izborima 1994. g. izabrana za dopredsjednicu a od 9 članova Predsjedništva niti jedan član nije bila žena.

1998. g. samo u Vijeće DSHV koje je činilo 17 članova izabrane su 3 žene.

2002. g. na redovitoj izbornoj skupštini u Predsjedništvu od 13 članova nije bila niti jedna žena a u Vijeće, koje je činilo 20 članova izabrano je 5 žena.

2004. g. u Predsjedništvu od 15 članova, bila je 1 žena a u Vijeću od 24 člana bile su 3 žene.

2008. g. od 5 dopredsjednika bila je izabrana 1 žena. Od 15 članova Predsjedništva bilo je 6 žena.

2012. g. izabrana je 1 dopredsjednica a od 17 članova Predsjedništva 6 je žena kao i od 31 člana Vijeća DSHV-a  izabrano je 6 žena.

 

4. Izvješće o rezultatima popisa pučanstva te uzroci smanjenja broja Hrvata u Republici Srbiji

 

Na popisu stanovnika obavljenom 2002. godine 70.602 građana Srbije izjasnili su se kao Hrvati, a devet godina kasnije tu je pripadnost zaokružilo 57.900 stanovnika, što znači da je udio Hrvata u ukupnom broju stanovnika s 0,94 posto pao na 0,81 posto. Najviše Hrvata i dalje ima u Vojvodini – 47.033, od toga najviše u sjevernoj Bačkoj, u Subotici i okolici, gdje ih je 14.536. Ovaj pad broja pripadnika naše zajednice je zabrinjavajući, ali  i očekivan. Naime, negativni demografski trendovi su dugotrajni, procesi odlaska mladih i obrazovanih nisu zaustavljeni, a ne treba zanemariti ni još uvijek prisutnu etničku mimikriju kod Hrvata, koja je posljedica kontinuiranog antihrvatskog raspoloženja. Na temelju posljednje navedenog, jasno je zašto je još uvijek relativno mali broj Hrvata u Srbiji spreman javno se očitovati i raditi na artikuliranju  interesa svoje zajednice. Međutim, veliku većinu istih okuplja  Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, koji čini i jedinu relevantnu političku stranku Hrvata u Srbiji.

 

5. Osnutak prve mjesne organizacije u Banatu – MO DSHV Zrenjanin – 12. travnja 2013. godine

 

5.a) Povjest hrvatske nacionalne zajednice u Srbiji kao i  povjest njenog političkog angažiranja bogatija je za novog aktera koji će se boriti za prava pripadnika hrvatskog naroda i očuvanje identiteta na teritoriju Banata.

12. travnja 2013. godine u Zrenjaninu je osnovana mjesna organizacija DSHV-a. Ovom povijesnom događaju za DSHV nazočio je i generalni konzul generalnog konzulata Republike Hrvatske sa sjedištem u Subotici, Dragan Đurić. Potporu osnutku pružile su  i kolege iz Subotice, Tavankuta, Novog Sada.

Za predsjednika mjesne oragnizacije izabran je Aleksandar Lakatuš, za dopredsjednicu Aleksandra Vitić a za tajnicu je izabrana Silvija Pavlović. Nazočnima su se čestitkama i riječima potpore obratili generalni konzul Dragan Đurić, Mato Groznica, podtajnik u Pokrajinskom tajništvu za obrazovanje, upravu i nacionalne zajednice, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća Darko Sarić Lukendić i dogradonačelnik Grada Subotice, Blaško Stantić.

Nazočnima se posebnim govorom obratio i predsjednik DSHV-a, Petar Kuntić, ohrabrujući ih da djeluju, da se ne plaše isticati što su i tko su naglašavajući da se u svim institucijama, ustanovama i glasilima s hrvatskim predznakom mogu osjećati dobrodošlim.

Nazočnima se obratio i novoizabrani predsjednik Aleksandar  Lakatuš, koji je s vidnim oduževljenjem i entuzijazmom iznio planove za ubuduće.

 

5.b) U ODžacima održana osnivačka skupština MO DSHV-a

U Odžacima je 12. lipnja 2012. godine, u prostorijama Doma katoličke župe sv. Mihaela (Burgerhaus) održana osnivačka skupština MO DSHV-a. Time je Podružnica DSHV-a Južno podunavlje, koju su do sada činile MO Vajska ( općina Bač) i Sonta ( općina Apatin), dobila i svoju III. pripadajuću MO u Odžacima. Ovom važnom događaju na političkoj sceni Hrvata ovoga područja predhodila je sjednica Odbora Podružnice DSHV-a, Južno Podunavlje, Sonta, održana u Vajskoj 3. svibnja na kojoj je prihvaćen prijedlog za prijam 28. kandidata iz općine Odžaci, koji je podnio Ivan Majić, a  čijim je prijemom u članstvo DSHV-a ove  Podružnice  omogućen osnutak nove MO DSHV-a.

U nastavku službenog dijela osnivačke skupštine, na kojoj su sudionici upoznati i s planom i programom rada, pod točkom 5. jednoglasno je izabran mjesni odbor MO DSHV-a Odžaci kojega će činiti sedam članova: Ivan Majić,predsjednik, Ivan Knezić, dopredsjednik, Marija Kovač, tajnica, Dragana Moguš, rizničarka, te članovi Miroslav Bobinac, Mihajlo Perak i Josip Hodak.

 

5.c) Osnovana nova MO DSHV-a Prozivka

U nazočnosti velikog broja članova i simpatizera DSHV-a u Subotici 27. lipnja 2012. godine osnovana je MO DSHV-a Prozivka.

MO DSHV-a Prozivka pokriva teritoriju MZ Prozivka u okviru Grada Subotice. Većina  stanovnika ove MZ stanuje u soliterima te je potpuno urbani  način života , odvojenost jednih od drugih, strah od ratnih devedesetih, promjena etničke strukture bio jedan od glavnih razloga što do sada  DSHV na ovom teritoriju Grada Subotice nije imao svoju Mjesnu organizaciju iako je redovito samostalno izlazio na izbore u ovoj mjesnoj zajednici.

Za prvog predsjednika izabran je dipl.ing.Vicko Marko a izabrano je i novo rukovodstvo mjesne organizacije od sedam članova. Nadamo se da će hrabrost članova DSHV-a Prozivka uliti nadu i Hrvatima u Novom Sadu, Beogradu, Nišu o opravdanosti političkog organiziranja  u potpuno urbanim sredinama, i u sredinama gdje su pripadnici hrvatske zajednice apsolutna manjina u odnosu na većinski narod.

 

Novi mjesni odbori diljem Vojvodine svakodnevno potvrđuju svoj značaj i ulogu. Polako se DSHV vraća u sve dijelove Vojvodine da bi nastavio put koji je započeo 1990. godine. Ono što se očekivalo i dosta sanjalo ostvarilo se. Nema sumnje, da smo ovako jedinstveni još jači i snažniji, narodu draži i u narodu prepoznatljiviji. Najmanje nam je potrebno nejedinstvo koja nas razdvaja i razara.

Danas su nam kao rijetko kada prije potrebna zajednička načela i odluke koje bismo morali zajednički poštivati i održavati, makar se razumljivo, o nekim otvorenim pitanjima i ne slagali. Znamo da nije lako održati ravnotežu između potrebnog pluralizma, tj. raznolikosti u jedinstvu i prihvaćanja zajedničkih načela i odluka, kojih se mora pridržavati svaka institucija i udruga. Ne bismo trebali dozvoliti, sada pred najavljene izbore za novi saziv HNV-a, da parcijalno dobro bude smetnja za  zajedničko dobro, privremeni interes na uštrb dugoročnih interesa.

 

6.  Izvješće  o nakladničkoj djelatnosti u DSHV-u

 

a) Glasilo DSHV-a „Glas ravnice“

Više godina u akvtivnosti DSHV-a važno mjesto zauzima glasilo stranke „Glas ravnice“ koji je u posljednje dvije godine, tj.od posljednje skupštine izlazio redovito osam puta godišnje, a tiraž se i pored povećanih troškova nije smanjivao, za naše prilike velikih 2000 primjeraka podjeljenih diljem Vojvodine a i šire poslato poštom.

Na ovoj XII. redovitoj skupštini posebno bih zahvalio glavnom i odgovornom uredniku i uglednom književniku Hrvata u Vojvodini, Vojislavu Sekelju, te svim dopisnicima sa terena, uglednim pojedincima hrvatske zajednice u Republici Srbiji na suradnji oko glasila DSHV-a „Glas ravnice“. Natpisi u „Glasu ravnice“ od velike su važnosti za mjesnu povijest političkog artikuliranja interesa naše zajednice u Republici Srbiji.

b) Glasilo mladeži DSHV-a „Hrvatski majur“

Želja  mladeži DSHV-a jeste da preko svoga glasila ukaže na korijene hrvatskog naroda u Bačkoj i potakne svijest pripadnika naše zajednice radi očuvanja povijesnog nasleđa koje još uvijek čuva odoljevajući zubu vremena, Hrvatski  Majur, jedino mjesto u Republici Srbiji sa hrvatskim predznakom. Glasilo izlazi zbog smanjenog obima materijalno-finansijskih sredstava dva puta godišnje:

-poslije održavanja Prela Mladeži DSHV-a i uoči blagdana sv.Marka Križevčanina zaštitnika mjesta Hrvatski Majur kraj Subotice početkom rujna mjeseca.

c)  Zidni kalendar DSHV-a

I ove godine po sedmi puta izašlo je iz tiskovine novih 2000 zidnih kalendara naše političke stranke.Više se ni ne može zamisliti članstvo ili simpatizerstvo DSHV-u a da u obiteljskom domu na zidu ne stoji i naš katolički kalendar.

 

7.  Izvješće o odnosima i suradnji s HNV-om

 

Nakon pobjede na izborima za novi saziv Hrvatskog Nacionalnog Vijeća 6. lipnja 2010. godine DSHV-e je preuzeo odgovornost za vođenje politike u manjinskoj samoupravi hrvatske zajednice tj. u krovnom predstavničkom tijelu svih Hrvata u Republici Srbiji – u Hrvatskom nacionalnom Vijeću. Od samoga početka rada novog saziva HNV-a DSHV podržava sve akcije koje provodi HNV i njegov predsjednik dr Slaven Bačić u rješavanju evidentnih problema Hrvata u Srbiji, a oni nisu mali i u domenu ingerencije HNV-a su sljedeći:

 

 7./1. Problemi u ostvarivanju manjinskih prava Hrvata u Srbiji: s jedne strane, propisi se ne primjenjuju, a s druge strane, česte su opstrukcije državnih tijela kada je riječ o inicijativama koje institucije hrvatske zajednice poduzimaju. Konkretno, po područjima:

a) pravo na obrazovanje na hrvatskom jeziku – nije preveden niti tiskan niti jedan udžbenik za nastavu na hrvatskom jeziku iako se nastava odvija deset godina, već smo prisiljeni na uvoz udžbenika; uvozna procedura je spora; – dok učenici prva tri razreda osnovnih škola imaju pravo na besplatne udžbenike, udžbenici koji se uvoze za nastavu na hrvatskom jeziku ne podliježu obvezi besplatnih udžbenika; – ravnatelji polovice subotičkih osnovnih škola diskriminacijski ne žele ponuditi mogućnost slušanja predmeta Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, dok se u tim školama istodobno održava nastava Bunjevački govor s elementima nacionalne kulture; – ni nakon osam godina nije riješen radnopravni status nastavnika hrvatskoga iz Republike Hrvatske te je njihov rad ilegalni; – ni na jednoj visokoškolskoj ustanovi ne postoji katedra za kroatistiku.

b) pravo na informiranje na hrvatskom jeziku – na pokrajinskoj televiziji (Radio televizija Vojvodine, RTV) uredništvo na hrvatskom  jeziku nije izjednačeno s drugim manjinskim redakcijama: počev od elementarne opremljenosti, poput uredske opreme, preko nepostojanja dopisničke mreže koja bi pokrila sve regije u kojima žive Hrvati (dopisnici ne mogu biti plaćeni), sve do ustroja, koje je još uvijek u fazi poluilegalnoga statusa jer hrvatsko uredništvo nije predviđeno Pravilnikom o sistematizaciji;pokrajinska televizija želi imenovati urednika kojega hrvatska zajednica ne prihvaća i odbija poštivati mišljenje HNV-a; – na pokrajinskom radiju (drugi program Radio Novoga Sada) nema niti jedne minute programa na hrvatskom jeziku (koji je u službenoj uporabi na pokrajinskoj razini), iako programe ima na jezicima i dijalektima koji nisu čak ni u službenoj uporabi (bunjevački, romski, rusinski); – pokrajinski tjednik na hrvatskom jeziku dobiva 10% manju dotaciju nego tjednici drugih manjina (slovačke, iako je broj Slovaka jednak broju Hrvata u Vojvodini, dok je Rumunja dva puta, a Rusina 4 puta manje nego Hrvata);

c) pravo na njegovanje i razvitak vlastite kulture: - sredstva koja se izdvajaju su simbolična, osobito uspoređujući sa sredstvima koja se izdvajaju za potrebe srpske zajednice u Hrvatskoj, ne samo po ukupnim brojkama, već i ukoliko se sredstva gledaju per capita, tj. prema broju pripadnika manjina; – nije riješeno pitanje zaštite kulturne baštine Hrvata u Srbiji – zaštiti se pristupa na ad hoc način i nestručno; – Srbija nije sačinila popis kulturne baštine koji pripada hrvatskoj zajednici;

d) službena uporaba hrvatskog jezika i pisma: – u mjestima u kojima je hrvatski jezik uveden u službenu uporabu, državna tijela smatraju obvezu ispunjenom uporabom latinice i srpskog jezika; – u mjestima Sot i Batrovci, u općini Šid, ispunjeni su uvjeti za uvođenje hrvatskog jezika u službenu uporabu, ali vijećnici (“odbornici”) Općine odbijaju promijeniti Statut i uvesti hrvatski jezik među službene jezike

e) ustavno pravo na manjinsku samoupravu mišljenja Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) se ne uvažavaju, jer državna tijela donose odluke protivne mišljenjima: npr. na natječajima za projekte hrvatske manjinske zajednice u kulturi Grad Subotica i Ministarstvo kulture raspodjeljuju sredstva drukčije nego što to predloži HNV, također Radio televizija Vojvodine odbija imenovati urednika na hrvatskom jeziku.

 

7./2. Neriješeno pitanje političke reprezenatacije – zastupljenosti u predstavničkim tijelima. Postojeće republičko i pokrajinsko izborno zakonodavstvo za manjinske stranke predviđa tek sniženje izbornog cenzusa, što u praksi odgovara jedino pripadnicima najbrojnijih i nedisperziranih manjina – mađarske, bošnjačke, albanske i romske. Niti prijedlozi nekih oporbenih stranaka ne idu dalje od ovoga, a mi želimo isto rješenje kao u Hrvatskome saboru – izravna zastupljenost manjina, što je bit članka 9. Sporazuma o zaštiti manjina između Hrvatske i Srbije: „osigurati zastupljenost manjina u predstavničkim tijelima na pokrajinskoj, republičkoj razini“ – jedino izravna zastupljenost hrvatskih predstavnika u parlamentu odgovara Sporazumu.

 

7./3. Podzastupljenost Hrvata u Srbiji u sustavu državne i javne uprave. Tražimo osiguravanje razmjerne zastupljenosti Hrvata u državnim i javnim službama te rukovodnim radnim mjestima, kao što su policija, pravosudna tijela, državna uprava, škole, pošta, Telekom, carinska službe i drugo, kako u većim središtima (Subotica, Sombor), tako i u desetinama hrvatskih sela diljem Vojvodine u kojima je hrvatsko stanovništvo lišeno participiranja u policiji, mjesnim uredima, školskim upravama itd.

 

7./4. Antihrvatsko raspoloženje i relativno veliki broj etnički motiviranog nasilja i drugih antihrvatskih incidenata  bez otkrivanja i procesuiranja. Ekscesi protiv pripadnika hrvatske zajednice u Novom Slankamenu, Vajskoj, Bođanima, u Futogu itd., napad na crkvu u Srijemskoj Kamenici, napad na Dom HNV-a u Subotici, grafiti na Domu DSHV-a u Subotici, antihrvatsko ponašanje na pravoslavni Badnjak i napad na kolonu hrvatskih navijača u mjestima Veternik i Ruma, itd.

 

7./5. Osiguravanje adekvatnog prostora za rad većine hrvatskih institucija i organizacija. Niti jedna institucija koju je osnovala država Srbija nema osiguran i adekvatni prostor za rad. Slično je i s većinom hrvatskih udruga koje djeluju u području kulture.

 

7./6. Povrat oduzete imovine hrvatskim institucijama u Vojvodini nakon II. svjetskog rata i Katoličkoj crkvi i reciprocitet u odnosu na rješavanje istog problema srpske zajednice u Hrvatskoj. Zbog nepostojanja pravnoga sljedništva, budući da su koncem 1940-ih i tijekom 1950-ih godina hrvatske organizacije ukinute (Pučka kasina u Subotici, Hrvatska kulturno prosvjetna zajednica u Subotici, Hrvatska kreditna seljačka zadruga u Rumi itd.), današnje hrvatske institucije u ovim mjestima teško mogu očekivati vraćanje oduzete imovine, ali kako i srpska zajednica u Hrvatskoj ima isti problem koji se rješava na političkoj razini, želimo da se ovo pitanje rješava na osnovi reciprociteta.

 

7./7. Poticajne mjere za razvitak gospodarstva na područjima gdje žive Hrvati. Odsustvo bilo kakvih mjera takve vrste  stvara ne samo gospodarsku nego i političku besperspektivnost hrvatske zajednice, te tražimo uvođenje različitih poticajnih mjera da bi se omogućio opstanak Hrvata.

 

 

8. Susreti s drugim političkim strankama

 

a) Susret predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka s Demokratskim savezom Hrvata u Vojvodini

 

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko 21. ožujka 2013. godine u središnjici HDZ-a s predsjednikom Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petrom Kuntićem i suradnicima

 

Dva predsjednika razgovarala su o političkoj situaciji u Srbiji s naglaskom na položaj Hrvata u Srbiji.

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko kazao je kako će HDZ uvijek skrbiti za položaj Hrvata u Srbiji te će inzistirati na reciprocitetu hrvatske manjine u Srbiji.

Karamarko je naglasio kako je u Republici Hrvatskoj  jedna od temeljnih zadaća da brine o Hrvatima izvan domovine i da će se ta politika provoditi dolaskom HDZ-a na vlast.

Predsjednik DSHV-a i zastupnik u srpskoj skupštini Petar Kuntić izrazio je zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom te izrazio punu potporu novoj politici HDZ-a.

Sastanku su nazočili Martin Bačić, zamjenik predsjednika DSHV-a, te dopredsjednica DSHV-a Vesna Prćić, glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić, saborski zastupnik i predsjednik HDZ-ova Odbora za iseljeništvo i hrvatske nacionalne manjine, Ante Babić.

 

b)  Predsjednik pokrajinskog odbora Demokratske stranke Miroslav Vasin posjetio DSHV

Autonomna Pokrajina Vojvodina garant očuvanja manjinskih prava i europskih standarda

 

 

Vojvodina predstavlja oličenje dosegnute razine manjinskih prava, kaže nedavno izabrani predsjednik Pokrajinskog odbora Demokratske stranke Miroslav Vasin.

On očekuje potporu manjina, pa tako i hrvatske, u očuvanju autonomije Vojvodine, što je izjavio 23. travnja 2013.godine kada je boravio u prvome posjetu koalicijskom partneru Demokratskom savezu Hrvata u Vojvodini.

Tom je  prigodom istaknuo kako se sve manjinske zajednice trebaju skupa s legalno izabranim čelništvom pokrajine zauzimati i boriti za očuvanje do sada dosegnute razine multikulturalnosti i međunacionalne tolerancije.

Pored predsjednika Petra Kuntića, Miroslava Vasina, uz koga je bio i gradonačelnik Grada Subotice Modest Dulić, dočekali su još i zamjenik predsjednika Martin Bačić i dopredsjednica DSHV-a Vesna Prćić.

 

c) Poslije dugogodišnjeg zastoja sastanak čelništva DSHV-a i SVM-a

 

Poslije nekoliko godina zastoja, Demokratski savez Hrvata u Vojvodini i Savez vojvođanskih Mađara 10. rujna 2013. godine su u sjedištvu SVM-a u Subotici održali sastanak na najvišoj razini u svezi političkih pitanja ovih dviju stranaka.

Razgovoru su nazočili predsjednik SVM-a, István Pásztor, Jene Maglai i Otto Bus, te predsjednik  DSHV-a Petar Kuntić, Martin Bačić i Vesna Prćić.

Tema razgovora bila je aktualna politička situacija u Vojvodini, te u gradovima gdje su u vlasti  SVM i DSHV, i moguć rasplet događaja u idućem razdoblju, navodi se u priopćenju stranke.

Druga tema bila je vezana za stajalište SVM-a o zajamčenim mandatima u predstavničkim tijelima, s obzirom da će DSHV uskoro uputiti prijedlog Republičkom izbornom povjerenstvu za izmjene postojećeg Zakona o izborima a na temelju Sporazuma o zaštiti manjina između Republike Hrvatske i Republike Srbije.

 

d) Predsjednik stranke „Zeleni Srbije“ posjetio sjedište DSHV-a

 

Predsjednik  stranke „Zeleni Srbije“ i narodni zastupnik g. Ivan Karić 23. rujna 2013. godine posjetio je sjedište DSHV-a. Podsjećamo „Zeleni Srbije“ su parlamentarna stranka u  Skupštini Republike Srbije, djeluju kao oporba a na predhodnim parlamentarnim izborima nastupili su u koaliciji s Demokratskom strankom gdje su se izborili za jedno zastupničko mjesto. Prigodom posjeta gospodina Karića DSHV-u, dobrodošlicu su izrazili domaćini gospodin Petar Kuntić, predsjednik DSHV i narodni zastupnik te Siniša Skenderović predsjednik Mladeži DSHV-a te čestitali gospodinu Kariću na evidentnom rastu popularnosti njegove stranke. Očita potvrda te tvrdnje jeste činjenica da je upravo ova politička partija za manje od dva tjedna uspjela prikupiti više od 35.000 ovjerenih potpisa građana protiv uvoza i uzgoja GMO sjemena biljaka.

 

9.  Obljetnice DSHV-a

 

9.a) Obilježena 22. obljetnica DSHV-a

Dvadeset dvije godine nisu samo brojke u životu jedne stranke. To je čitavo vrijeme bilo mjesto gdje očitujemo zajedništvo jedno s drugima. Zato i volimo  DSHV-a jer je naš i biti će još više naš ako ga ispunjavamo svojom nazočnošću jer znamo da ako se ne sastajemo, ako se ne nađemo u brojnim ograncima diljem Vojvodine to zajedništvo neće biti ispunjeno …  samo  je dio  onoga što je rečeno u prigodu  proslave 22. obljetnice od osnutka DSHV-a. Kao i svaki puta, proslava je započela svečanom svetom misom zahvalnicom a nastavljena svečanom akademijom u Velikoj vijećnici Gradske kuće.

Druženje je nastavljeno uz domjenak u prostorijama DSHV-a.

Svojom nazočnošću proslavi  počastili su nas i ugledni gosti:

- Daria Krstičević, predstojnica ureda za Hrvate izvan Hrvatske;

- Branko Hrg, predsjednik Hrvatske seljačke stranke;

- Janko Veselinović, narodni zastupnik u Skupštini Srbije;

- Saša Vučinić, gradonačelnik Grada Subotice kao i predstavnici Veleposlanstva, Generalnog konzulata, hrvatski institucija i organizacija.

 

9.b) Obilježena 23.obljetnica DSHV-a

Službeni dio programa počeo je misom zahvalnicom u Franjevačkom samostanu u Subotici a nakon nje  izaslanstvo HDZ-a primio je subotički gradonačelnik Modest Dulić.

Središnji dio proslave bila je svečana akademija u povodu 23. obljetnice postojanja Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini koja je održana u prepunoj Velikoj vjećnici subotičke Gradske kuće. Druženje uz prigodan program, brojno članstvo i simpatizere DSHV-a nastavljeno u dvorištu stranke. Predsjednik DSHV-a Petar Kuntić izrazio je veliku zahvalnost svoje stranke vođstvu HDZ-a što je došlo dati potporu vojvođanskim Hrvatima i njihovim političkim predstavnicima. Kazao je kako DSHV komunicira sa svim institucijama Republike Hrvatske ali ih za HDZ veže suradnja duga 23. godine. Što je još važnije od svih političkih opcija u Hrvatskoj HDZ najbolje razumije probleme vojvođanskih Hrvata, istaknuo je Kuntić.

Obraćajući se članstvu DSHV-a i gostima na skupu predsjednik HDZ-a gdin Tomislav Karamarko kazao je kako trenutni status Hrvata u Srbiji nije kritičan niti loš ali kada HDZ dođe na vlast u Hrvatskoj od susjeda i prijatelja Beogradu tražit će se da i Srbija ispuni standarde koje je Hrvatska ispunila prema srpskoj manjini. Vi ste naša briga naša emocija i uvijek možete računati na nas kazao je među ostalim Tomislav Karamarko a njegov govor ispraćen je dugim pljeskom vojvođanskih Hrvata.

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko sa suradnicima je posjetio i sjedište DSHV-a u Subotici gdje je vrlo srdačno pozdravljen od članova stranke među kojima su mnogi organizirano autobusima doputovali iz drugih vojvođanskih mjesta i gradova a njegov boravak u Subotici izazvao je vrlo velik interes  medija.

 

10. Izbori

 

10.a) Izbori za Republički parlament

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini 15.03.2012.godine u Beogradu potpisao je koalicijski sporazum sa strankama s kojima je zajednički nastupao na parlamentarnim izborima 06.05.2012.godine na listi „Izbor za bolji život Boris Tadić“. Koalicijski sporazum su potpisali tadašnji zamjenik predsjednika DS Dragan Đilas, predsjednik Socijaldemokrata, Rasim Ljajić, zamjenik predsjednika LSV, Bojan Kostreš, predsjednik stranke „Zeleni Srnije“, Ivan Karić, predsjednica Demohrišćanske stranke, Olgica Batić i predsjednik DSHV-a Petar Kuntić.

Nakon izbora DSHV i dalje ostaje parlamentarna stranka kako u Narodnoj skupštini Republike Srbije ( Petar Kuntić – narodni zastupnik), Skupštini AP Vojvodine   ( Mata Matarić – zastupnik), tako i u Vladi AP Vojvodine ( Mato Groznica- Tajništvo za upravu, propise i prava nac.manjina) i Stipe Kolak –( Tajništvo za poljoprivredu).

 

10.b) Izbori – samostalni nastup DSHV-a u Sonti

Dobar rezultat DSHV-a na izborima za novi saziv mjesne zajednice Sonta

U nedjelju 17. veljače 2013. godine održani su  izbori za novo Vijeće Mjesne zajednice Sonta, općina Apatin.

DSHV je na ovim izborima sudjelovao samostalno i u neravnopravnoj borbi za glasače pored velikih stranaka na političkoj sceni na kraju je uspio osvojiti visoko drugo mjesto iza Socijalističke partije Srbije ali daleko ispred Srpske napredne stranke, Demokratske stranke, i ispred Srpske radikalne stranke.Tim rezultatom DSHV će i u naredne 4 godine biti sustavni dio vladajuće koalicije u Sonti a članica  Predsjedništva DSHV-a, Renata Kuruc koja je ujedno bila nositeljica liste DSHV-a i dalje će obnašati profesionalnu dužnost tajnice MZ Sonta.

Rezultati glasovanja :

1. SPS-561 glas; 2. DSHV-437 glasa; 3. SNS- 356 glasova; 4. DS- 340 glasa; 5. SRS-174 glasa.

Nositeljica liste Renata Kuruc rođena je u Salzburgu 1973. godine. Ekonomistica je po zanimanju.

U posljednje četiri godine vrlo uspješno obnaša funkciju tajnice  MZ Sonta. Aktivna je u ženskoj udruzi „Cro-femina“, Forumu žena DSHV-a, Klastera turizma Apatin, dopredsjednica je mjesne organizacije DSHV Sonta i članica  Predsjedništva DSHV-a zadužena za IPA projekte. Udana je i majka jednog sina.

Prvi čovjek sonćanskog DSHV-a Andrija Ađin rođen 1944. godine u Sonti. Nastavnik razredne nastave u mirovini. Dugogodišnji kulturni djelatnik, jedan od osnivača  KPZH „Šokadija“, dobitnik „Novembarske nagrade“ SO Apatin za kulturu i glazbeni amaterizam. Dopredsjednik je HNV-a, a po drugi put dopredsjednik DSHV-a.Predsjednik je mjesne organizacije i podružnice „Južno podunavlje „ Sonta. Odbornik je u Skupštini općine Apatin.

Uspjehu DSHV u samostalnom nastupu doprinjeli su i ostali članovi liste DSHV:

Marko Šegrt, Biserka Ađin, Dario Klecin, Dalibor Ađin, Sanela Zlatar, Stipan Siladjev, Daniel Poturica, Kata Šegrt, Andrija Matin, Dominik Pejić, Ana Tudor, Siniša Šegrt i Mario Jakšić.

 

11. Ostale aktivnosti u DSHV-u

 

a) Posljednji pokladni četvrtak „Debo četvrtak“

Posljednji pokladni tjedan obiluje zabavama. U subotičkom i soborskom kraju se posljednji četvrtak pokladnog vremena zove „Debo četvrtak“. Toga dana se po običaju peku fanki (krafne). U nekim drugim sredinama na ovaj dan se peče prisnac „debo ko noga“. DSHV za sve svoje članove i simpatizere sada već tradicijski obilježava taj dan okupljanjem u Domu DSHV-a u Subotici, Somboru, Sonti, Vajskoj, Srenskoj Mitrovici te priprema nekoliko tisuća „fanaka“ za sve uzvanike.

 

b) Posjet novome Veleposlaniku

Novopostavljeni Veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Srbiji, gospodin Gordan Markotić primio je u petak 13. rujna 2013. godine u Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Subotici izaslanstvo Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, koje je predvodio predsjednik, Petar Kuntić, dopredsjednica DSHV-a, Vesna Prćić i dopredsjednik DSHV-a, Mata Matarić.

Izaslanstvo DSHV-a zaželjelo je novome hrvatskom veleposlaniku uspješan rad, dobru suradnju s hrvatskim institucijama i organizacijama u narednom razdoblju i upoznalo ga s trenutačno aktualnom političkom situacijom u mjestima gdje predstavnici Hrvata iz Srbije participiraju u vlasti na lokalnoj, pokrajinskoj i republičkoj razini.

 

c) Predsjednik Pokrajinske Vlade  dr. Bojan Pajtić  dana 19.03.2012. godine je u Subotici u povodu otvaranja obnovljenih prostorija župe svetog Roka i obilježavanju blagdana svetog Josipa posjetio župnika i župljane ove župe.U okviru posjeta predsjednik Pajtić je presjecanjem vrpce označio završetak radova na obnovi župnog doma. Projekt je bio vrijedan 15 milijuna dinara a realiziran je uz pomoć Fonda za kapitalna ulaganja AP Vojvodine. U čitavu akciju od početka do kraja su bili uključeni  i čelnici Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini.

 

d) Golubić Obrovački

U Golubiću Obrovačkom ( Republika Hrvatska) tijekom kolovoza 2012. i 2013.godine održani su V.i VI. po redu međunarodni skupovi pod nazivom Aktualna pitanja rješavanja hrvatsko-srpskih odnosa.

Pored čelnika hrvatske zajednice iz Republike Srbije i čelnika srpske zajednice iz Republike Hrvatske skupu su nazočili i brojni i znameniti izlagači iz obije države.

 

e) Aktivnosti Mladeži DSHV-a podružnice Srijem

U proteklom razdoblju od dvije godine posebno treba pohvaliti aktivnosti Mladeži DSHV Srijem i njihovog predsjednika Maria Vrselju na organiziranju brojnih posjeta Mladeži DSHV-a iz Srijema općini Tovarnik, Gospiću, Vukovaru, izbornoj skupštini Mladeži HDZ-a u Zagrebu a sve uz pomoć sponzora i dobročinitelja, uz zaista malu, simboličku pomoć stranke DSHV-a.

 

12. Aktualna političko-gospodarska situacija u Republici Srbiji i mjesto Hrvata u istoj

 

Po pitanju iz naslova može se reći da Republika Srbija i naša matična država Republika Hrvatska imaju i sličnosti i razlike. U Republici Hrvatskoj bruto-družveni proizvod iznosi oko 14.000 US a u Republici Srbiji 6.000 US, s time da niti Hrvatska  niti Srbija u sljedećem razdoblju ne mogu napraviti neke drastične skokove, a ako se, u budućem razdoblju, Srbija bude brže razvijala od Hrvatske tempo približavanja je spor te stoga još dugo će ostati razlika u bruto-družvenom proizvodu.

Srbija je čitavo razdoblje poslije 2000. godine živjela iznad mogućnosti.Trošilo se više nego  što se stvaralo. Ta razlika se pokrivala privatizacijskim fondovima. Prodavala se domaća poduzeća, uzimao novac i trošio.

Kada je nestalo prihoda od privatizacije pojavili su se veliki dugovi, deficit, u veliko nezadovoljstvo građana vlašću.

Istine radi Srbija je imala drugačiji, nepovoljniji tranzicijski put. Poslije 10 godina totalitarnog režima i političkog mraka, kada je 2001.godine konačno krenula srušivši taj režim, ubijen je premijer a bez obzira na sudski proces politički motivi tog ubojstva još uvijek nerazjašnjeni.

Poslije nastaje problem Haga i svaka predaja je bila državna muka. Uslijedilo je odvajanje Crne Gore i proklamirana neovisnost Kosova.

Kda je došla  Vlada na čelu s koalicijom za Europsku  Srbiju čiji je član  i DSHV-e, pomislilo se da ćemo  se konačno baviti ekonomijom, nastupila je ekonomska kriza u ljeto 2008. godine.

Morao se  skopiti sporazum s MMF-om koji je napravio dvije dobre stvari:

-         odobren je kredit od 2,9 milijardi dinara;

-         kresanje javne potošnje (plaće za nekoliko stotina tisuća zaposlenika u javnoj upravi i 1.800.000 umirovljenika).

U Srbiji se oko 30% svih privatizacija danas smatra neuspješnim što je povod velikim socijalnim razlikama, tajkunizacijama, štrajkovima.

Europa za Srbiju predstavlja lokomotivu koja vuče u pravom pravcu.Također vrši pozitivan pritisak i na društvo i na gospodarstvo da se mijenja prihvaćajući nove standarde. Srbiju velikim dijelom spašavaju doznake. A to su novci koji uglavnom nažalost idu u potošnju. To i posebice postojanje sive zone privređivanja i poljoprivreda objašnjava kako se preživljava s 200 eura mjesečno. To je odgovor zašto nismo imali veće društvene potrese.

Nema puno filozofije što bi Vlada morala učiniti :

 

Trebala bi zemlju izvući iz krize!

 

Po točkama : Trebalo bi pokrenuti gospodarstvo i poboljšati nam kreditni rejting, privući strana ulaganja, smanjiti nezaposlenost i povećati prihode stanovništva. Usput bi trebalo ubrzati pregovore s EU koji se tako dugo vuku da malo tko pamti kada su započeli.

Obzirom na zvaničan početak pregovora s EU 21. siječnja 2014.godine, Vlada se mora ponašati kao da je tek izabrana.Tako bi mogla brže raditi na gospodarskom oporavku koji za sobom nužno nosi žrtve. Primjerice, stvoriti jeftiniju i učinkovitiju javnu upravu, stvoriti jeftinija i učinkovitija javna poduzeća.Uglavnom pokrenuti neke teške reforme jer svako odlaganje ne znači stagniranje već nazadovanje.

I najvažnije: Morali bi vratiti optimizam na ove depresivne ulice, kojima se ljudi vuku opterećeni pitanjima hoće li imati gdje stanovati, kako će izmiriti dospjele račune kao i u depresivne tvrtke u kojima se pitaju kada će dobiti otkaz i kada će u stečaj.

Ovo su samo natuknice trenutačne političko-gospodarske situacije u Republici Srbiji u kojoj živi i nacionalno manjinska zajednica Hrvata.

Kakva su razmišljanja i perspektive nas Hrvata, morali bi čuti od svakog pojedinca naše zajednice u Republici Srbiji. Svatko tko ima dobar prijedlog morao bih ga iznijeti. Poglavito rješenje opstanka Hrvata u Republici Srbiji, očekujem  prijedloge od Vas poštovani izaslanici XII. redovite skupštine DSHV-a.

 

13. Umjesto zaključka

 

Poštovani članovi i simpatizeri DSHV-a, prenijet ću Vam neka iskustva u rukovođenju strankom kroz koja je u posljednjih deset godina prolazilo sadašnje Predsjedništvo DSHV-a, a koja su već iznesena na I. skupštini Mladeži DSHV-a.

Imamo primjedbe na organizaciju pojedinih događanja i projekata u zajednici.Općenito, na sve se predugo čeka.Sve biva ružnije, ali i tužnije nego što bi moglo biti. O svemu odlučuju nestručni, „ulizice“ i licemjeri.Kada  konačno negdje i dođu stručni, ispadne da su „gnjavatori“ koji misle da im je baš zato dopušteno kršiti pravila. Uglavnom živciramo se jer mislimo da sve treba i može biti bolje i profesionalnije. Međutim, kada oni koji konstantno kritiziraju sami dobivaju priliku nešto organizirati, shvate da je put od dobre zamisli  do dobre realizacije gotovo nesavladiv, zbog jednog, potpuno nepredviđenog faktora. Riječ je o radu sa ljudima, a taj rad je najteži.

Nema te ideje koja bi svima odgovarala. Red, rad i stega ne odgovaraju lenjima. Opuštenost ne odgovara urednima i ambicioznima. Liberalni pristup i poštivanje osobnosti suradnika dovodi do stava da su zvijezde  zaslužuju više nego što dobivaju. Ubrzo će razviti sindrom velikog vezira, i smišljati strategije kako  postati šef umesto šefa. Ako si ljubazan, ne valja, jer si „mlitav“, pa će se ubrzo stvoriti mali centri moći neovisni o stvarnoj hijerarhiji. Ako si strog, ne valja jer si „zlostavljač“ pa će svi iskoristiti prvu slabost kako bi ti napakostili. Ako pokušaš kombinirati tehnike, ispadaš nestabilan, ćudljiv i podložan različitim raspoloženjima. Kako god, uvijek si predmet ogovaranja.Vrlo brzo, tako, oni koji pokušavaju nešto organizirati dođu do zaključka da se  ne smiješ obazirati na to što ljudi misle, već raditi iskreno i dosljedno u interesu svoga naroda i svih građana.

 

Zato dragi prijatelji, samo skupa i dijalogom možemo rješavati probleme, nerazumijevanje pa i konflikte koji se javljaju kada ljudi rade skupa, i možemo učinkovito odgovoriti na izazove koje nam donosi naš nacionalno manjinski položaj te završiti ono što smo započeli prije 24. godine. Nikada više ne bismo smjeli dopustiti da osobna sujeta prevlada nad interesom Hrvatske nacionalne manjine, osobito imajući u vidu da je puno toga postignuto, iako smo često spremni osporiti i podcjeniti te rezultate.

 

Nitko ne može bolje zastupati interese vlastitog naroda osim političke stranke koja je izrasla iz svog naroda.

 

 

 

ŽIVIO DEMOKRATSKI SAVEZ  HRVATA U VOJVODINI  !

Ostavite komentar