Prilog za analizu procesa ovjere potpisa za elektorske izbore
Izmjene i dopune Zakona o nacionalnim savjetima nacionalnih manjina usvojene su 19. lipnja 2018. godine, („Sl. glasnik RS“ br. 47/2018)[1] sukladno kojem su izbori za Hrvatsko nacionalno vijeće raspisani po elektorskom izbornom sustavu, budući da je na dan privremenog zaključenja biračkog spiska[2] u poseban popis birača hrvatske nacionalne manjine bilo upisano 20.708 birača, što je manje od minimalno propisanog broja koji iznosi 23.160 birača.Ovjera potpisa, za razliku od prethodnih izbornih ciklusa 2010. i 2014. godine kadu su potpise ovjeravali općinski i sudski činovnici, kojih je bilo raspoloživo u dovoljnom broju (primjera radi u Subotici smo 2010. i 2014. svakodnevno simultano radili s po 3 do 5 ovjerivača, dok je ovoga puta na raspolaganju u datom momentu bio samo jedan javni bilježnik). Uz evidentno odsustvo dostupnosti javnih bilježnika, zbog malog broja istih, zamijećena je i njihova upitna spremnost da izađu na teren u pojedina sela u kojima Hrvati žive u značajnijem broju (Općina Sombor, mjesta Monoštor i Bereg).Dalje, 2010. i 2014. godine klauzula ovjere je bila unaprijed tiskana na obrascu koji se ovjeravao, tako da su potencijalni birači ove obrasce mogli prethodno popuniti i kod kuće, odnosno umnožiti u potrebnom broju primjeraka te ručno popuniti. Birači su, dakako, morali doći s važećim identifikacijskim dokumentom ali se on davao ovjeritelju na uvid i nije se pravila kopija istog. Ove pak godine, budući da se ovjera radila po procedurama koje predviđa Zakon o javnom beležništvu, uz primjerak koji ostaje kod javnog bilježnika morala se priložiti očitana osobna iskaznica u slučaju da je čipovana, odnosno fotokopija osobne iskaznice u slučaju da nije čipovana. Također, pojedini javni bilježnici (u početku svi osim u Subotici, a kasnije i u Subotici) su insistirali da na obrascima koje ovjeravaju bude tiskana njihova klauzula ovjere, koja se tiskala na licu mjesta za svakog birača. Dakako da javni bilježnici nisu osigurali niti u jednom slučaju tehničko-logističke uvjete za ove radnje, već se to očekivalo da učine elektori (računar s internet konekcijom, štampač, čitač osobnih iskaznica i kopir aparat te prateće osoblje za rukovanje ovom tehnikom).

Premda je i 2010. i 2014. godine, kao i ovog puta bilo nužno da birač koji ovjerava potpis, bude upisan u poseban popis birača nacionalne manjine, ove je godine uz mogućnost provjere je li ili nije birač upisan u poseban popis birača, bila dostupna i informacija kod koje nacionalne manjine je birač upisan, što nije bio slučaj u izborima 2010. i 2014. godine. Ovaj podatak za nas je osobito važan zbog sporadičnog preklapanja s Bunjevcima-Ne-Hrvatima, a isto važi i za Rumunje i Vlahe, kao i za Rusine i Ukrajince i dijelomice kod Roma, Aškalija i Egipćana. Upravo iz tog razloga na radnom sastanku koji je prethodio raspisivanju izbora, održanom u Domu narodne Skupštine Republike Srbije, insistirao sam na uključivnaju i ovog podatka u rezultat upita putem interneta, preko kojeg se provjeravao upis, što su podržali i predstavnici gore spomenutih manjina.

Dok je 2010. godine bilo potrebno 100 ovjerenih potpisa za jednog elektora, 2014. je bilo, kao i ove godine, dovoljno 60 potpisa za jednog elektora. Minimalan broj elektora potreban za održavanje elektorske skupštine nije se mijenjao i isti je 2010., 2014. i ove godine i iznosi 60 elektora.

Ako pogledamo broj elektora koji podupiru listu čija je okosnica Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, u odnosu na ukupan broj elektora, u ova tri izborna ciklusa[3], vidjet ćemo da je broj osoba koje je DSHV animirao i motivirao približno isti, jedino se broj oporbeno nastrojenih elektora dramatično smanjivao, iz izbornog ciklusa u izborni ciklus, što je uvjetovalo i porast izbornog rezultata liste okupljene oko DSHV-a, pa je tako poslije izbora 2010. lista okupljena oko DSHV-a dobila pravo na 17 vijećnika, 2014. godine 21 vijećnika, dok će po svemu sudeći ova godine to biti svih 29 vijećnika (od ukupno 82 potvrđena elektora, njih 78 kandidirali su se kao elektori liste “Hrvati Zajedno”, iza koje stoji Demokratski savez Hrvata u Vojvodini), budući da broj oporbeno nastrojenih, a potvrđenih elektora nije dovoljan za kandidiranje liste.

Upravo je aktivno uključivanje Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, kao ključnog političkog čimbenika koji okuplja i artikulira interes ovdašnjih Hrvata i ovog puta, kao i 2014. i 2010. godine, došao u punoj mjeri do izražaja, budući da oporba ni onda a ni sada nije raspolagala tehničkim i ljudskim resursima potrebnim za provedbu izbornih radnji. Time se još jednom potvrdio značaj postojanja autentične i samostalne manjinske stranke za institucionalnu opstojnost Hrvata na ovim prostorima, budući da bez DSHV-a, evidentno je, ne bi bio prikupljen čak ni Zakonom propisan minimalan broj elektora potreban za održavanje elektorske skupštine.

Za razliku od 2010. i 2014. godine, kada su za izborne radnje bili osigurani dvojezični obrasci (na srpskom i na jeziku nacionalne mnajine), ovoga puta to nije bio slučaj, počevši od obrazaca za upis u poseban popis birača[4], preko zahtjeva za ispis iz posebnog popisa birača[5], dalje, informativni flajer pod nazivom „Sve što bi trebalo da znate o izborima za nacionalne savete nacionalnih manjina“[6] također je bio dostupan samo na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, obrazac elektorske prijave u pismenom obliku[7] i elektronskom obliku[8], obrazac za prikupljanje potpisa birača[9] te spisak birača koji podržavaju kandidaturu, u elektronskom i pismenom obliku[10] bili su dostupni samo na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu. Jedini obrazac dostupan (i) na jeziku nacionalne manjine jeste Uputstvo za sprovođenje elektorske skupštine[11].

Popunjavanje spomenutih obrazaca je 2010. i 2014. godine bilo dopušteno (i) latinicom, što ovoga puta nije bio slučaj. Unatoč više puta ponovljenom pitanju, od strane Ministarstva dobijali smo oprečne i kontradiktorne odgovore.[12] Naime, premda je Pravilnik o obliku i sadržaju obrazaca za prikupljanje potpisa objavljen (i) na hrvatskom jeziku[13], iz odgovora koji smo dobili na ponovljeni upit, putem e-maila, 28.08.2018. jasno stoji: „Radi otklanjanja svih nedoumica, ukazujemo da se uz elektorsku prijavu i ostalu dokumentaciju Ministarstvu podnosi i potreban broj overenih izjava birača da podržavaju kandidaturu za elektora na propisanom Obrascu 1, na srpskom jeziku” iz kojega razloga, a budući da je proces ovjere potpisa već ozbiljno otpočeo, uputio sam (Darko Sarić Lukendić) naputak svim potencijalnim elektorima da koriste isključivo ćirilične obrasce te da ih popunjavaju ćiriličnim pismom, kako bih rizik i moguće odbijanje elektorskih prijava iz formalnih razloga sveo na minimum.

Ovdje sam dužan napomenuti da je jedna elektorska prijava (Branko Kajić iz Zemuna) bila predana i proglašena na ćiriličnim obrascima koji su bili popunjeni isključivo na latinici, te da je po mojem saznanju bilo još nekoliko elektorskih prijava koje su sporadično (u zanemarivo malom broju) imale ovjerene potpise birača popunjene latiničnim pismom.

Osobit problem u postupku predaje elektorskih prijava predstavljao je upis u Poseban popis birača, budući da je značajan broj osoba (slobodna procjena oko 20%) iskoristio ovoga puta (i) svoje pravo da se upiše u isti. Da bi takvi potpisi bili važeći prigodom predaje elektorske prijave, oni prethodno moraju biti obrađeni od strane nadležnog tijela lokalne samouprave i uneseni u elektronsku evidenciju (Poseban popis birača).

Premda se rješenje o upisu u Poseban popis birača donosi po Zakonu o opštem upravnom postupku[14] koji u članku 60. stavak 1. točka 2. kaže:

(2) Podnesci se predaju neposredno organu, preko pošte, diplomatsko-konzularnog predstavništva, elektronskim putem, u skladu sa zakonom, ili se saopštavaju usmeno na zapisnik.”

Dakle, predaja podneska, odnosno zahtjeva za upis je moguća i poštom, što je i učinjeno. Pojedine lokalne samouprave odbijale su da postupe po zahtjevima dostavljenim putem pošte, pri tome ne obavještavajući nikoga ni o čemu, a pozivajući se na „Obaveštenje – upis pripadnika nacionalnih manjina u poseban birački spisak“[15]. Ovim su uputstvom de facto suspendirane odredbe Zakona o opštem upravnom postupku po kome se donosi rješenje o upisu, kojim je de jure dopušteno i podnošenje zahtjeva poštom. Praksa i tumačenje ovog „Obaveštenja“ bila je vrlo šarolika, od toga da se smatralo da su zahtjevi dostavljeni poštom prihvatljivi, preko toga da su osobe koje su podnijele zahtjev pozivane telefonskim putem od strane uposlenika lokalne samouprave radi provjere podataka, do zahtjeva da se podnositelj zahtjeva za upis u Poseban popis birača mora osobno pojaviti pred činovnikom koji zahtjev obrađuje, do inzistiranja da zahtjev za upis bude ovjeren kod tijela nadležnog za ovjeru, pa do potrebe da se uz zahtjev dostavlja i očitana (ako je čipovana) ili fotokopirana (ako nije čipovana) osobna iskaznica.

Sve prethodno pobrojano dovelo je do situacije da smo desetak dana pred okončanje roka za podnošenje elektorskih prijava imali dvadesetak elektora koji su prikupili dovoljan broj potpisa, ali im još uvijek nisu bili obrađeni svi zahtjevi za upis u Poseban popis birača, uslijed čega predaja njihove kandidature nije bila moguća. Ovakva je situcija ozbiljno prijetila da ugrozi kompletan izborni postupak, o čemu su službeno obaviješteni, putem e-maila: Tomislav Žigmanov, Slaven Bačić, Gordan Bakota, Velimir Pleša, Ivan Sabolić, Mihael Tomšić, 17.09.2018. godine.

Odgovor je potencijalnih elektora na ove izazove bio raznovrstan i na koncu uspješan.

Na koncu, tri elektorske prijave su odbijene (nisu ih htjeli ni zaprimiti) 4. listopada 2018. godine iz razloga nekompletnosti (pokušali smo ih predati s manje od 60 potpisa), a to su: Petar Balažević, Marko Gundić i Mladen Petreš, dok su elektorske prijave Mate Principa, Ivana Majića i Nevena Orčića ostale u Subotici i nisu odnesene jer ni druga dokumentacija (osim potpisa) nije bila kompletna.

 

U Subotici, 09. listopada 2018. godine

Darko Sarić lukendić

 

[3] Nedostaju brojčani podaci za 2014. i 2010. godinu. Nisam siguran da imam podatke o kompletnom broju elektora, premda imam podatke o broju i imenima elekotora koji su poduprli listu DSHV.

[6] www.mduls.gov.rs/doc/el.prijave/Pres-materijal-Raspisivanje-izbora-za-nacionalne-savete-nacionalneih-manjina-final.docx

[12] Službena prepiska putem e-maila, od 22.08.2018. 27.08.2018. i 28.08.2018. s Ministarstvom, a korespondencija je dostavljena na znanje: Tomislav Žigmanov, Krunoslav Đaković i Željko Pakledinac.

 

 

 

 

Ostavite komentar