Održana znanstvena konferencija „Migracije i identitet“

Međunarodna konferencija pod nazivom „Migracije i identitet: kultura, ekonomija i država“, održana je u Zagrebu 6. i 7. i 8. prosinca. Glavni organizator skupa bio je Institut za migracije i narodnosti (IMIN). Konferencija je okupila veliki broj znanstvenika iz različitih područja znanstvenoga djelovanja, politologa, sociologa, povjesničara, ekonomista i demografa pa čak i književnika. Konferencija je okupila sudionike kako iz Hrvatske, tako i iz Srbije, Slovenije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Zbog obimnoga programa paneli su se usporedo održavali na više različitih lokacija kao što su Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska matica iseljenika, Hrvatska gospodarska komora, Visoka škola „Nikola Šubić Zrinski“, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Narodno sveučilište „Libertas“. Paneli su bili tematski podijeljeni i referirali su najviše na teme etniciteta, identiteta, religije, jezika, prava i položaja nacionalnih manjina, kulture.

Na konferenciji su u ime Hrvata iz Srbije sudjelovali Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Darko Baštovanović, politolog i međunarodni tajnik Hrvatskog nacionalnog vijeća. Žigmanov i Baštovanović su sudjelovali na panelu pod nazivom „Hrvati kao nacionalna manjina – Konstitutivni narod u BiH“, koji je tematizirao položaj i prava pripadnika hrvatskoga naroda u državama u kojima imaju status nacionalne manjine i specifičan položaj Hrvata u BiH. Žigmanov i Baštovanović su imali izlaganje na temu položaja hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji i izazova u procesu pristupanja Srbije Europskoj Uniji. Žigmanov je rekao da su Hrvati u Srbiji nova nacionalna manjina koja se suočava s nizom izazova kada je u pitanju ostvarivanje njezinih prava te je posebice naglasio da je to iznimno teško u uvjetima u kojima se Srbija nalazi kao zemlja nekonsolidirane demokracije i zakašnjele tranzicije. On je istaknuo da su Hrvati u Srbiji manjina spram koje većinski narod pokazuje veliku etničku distancu usporedo s Albancima i Bošnjacima, te da stereotipi i negativne predodžbe nadilaze čak i one koje se tradicionalno vezuju za Rome. Žigmanov je ukazao i na problem siromaštva i ustvrdio da su Hrvati u Srbiji najsiromašniji Hrvati na svijetu jer žive u zemlji s najnižim BDP-om a nastanjuju mjesta s najnerazvijenijom infrastrukturom. Stoga je ponovno naglasio da proces europskih integracija za Hrvate u Vojvodini ostaje ključni proces prilikom kojega je neophodno napraviti korjenite promjene u cijelome društvu a koji će i manjinskim zajednicama donijeti boljitak. Predsjednik DSHV-a je naglasio da je ta stranka snažno proeuropski orijentirana, te da nikako ne predstavlja subverzivni faktor i instrument zvaničnoga Zagreba, već nastoji konstruktivno ukazivati na postojeće probleme i dodatno pridonositi procesu EU integracija domicilne države. Izlaganje Žigmanova bilo je praćeno s velikim zanimanjem nazočnih, što je svakako pokazatelj koliko su javnost pa i znanost malo i nedovoljno upoznati s problemima Hrvata u Srbiji.

Na ovom su panelu bile još četiri teme posvećene Hrvatima u Srbiji. Tako su povjesničari Krešimir Bušić i Mario Bara govorili na temu povijesti, identiteta i migracija bačkih Hrvata u Mađarskoj i Vojvodini, dok su književnica Ljubica Kolarić Dumić i medicinarka Vesna Matić izlagale na temu iseljavanja i povratka Hrvata u vojvođanskome dijelu Srijema.

Press služba DSHV-a

 

 

 

Ostavite komentar