U povodu predstojećega blagdana – Kristova uskrsnuća, koji nam je svojom smrću obećao vječni život, želim Vam da u okviru svojega doma otkrijete i ponovno iskusite radost zajedništva, ljubavi i međusobnoga razumijevanja, koja nas već ovdje na zemlji može učiniti dionicima vječne radosti na koju smo pozvani!

Sretan i blagoslovljen Uskrs!


Petar Kuntić

predsjednik DSHV-a

 

 

OTVORENE OBNOVLJENE PROSTORIJE ŽUPE SVETOG ROKA U SUBOTICI


Predsjednik pokrajinske Vlade dr. Bojan Pajtić dana 19.03.2012.godine je u Subotici u povodu otvaranja obnovljenih prostorija župe Svetog Roka i obilježavanja blagdana Svetog Josipa, posjetio župnika i župljane ove župe. U okviru posjeta predsjednik Pajtić nazočio je i misi u crkvi Svetog Roka, uz koju je smješten župni dom renoviran uz pomoć Vlade Vojvodine i pokrajinskog Fonda za kapitalna ulaganja, projekt vrijedan 15 milijuna dinara.

Obraćajući se zvanicama, među kojima su bili veleposlanik Republike Hrvatske Željko Kuprešak, gradonačelnik Subotice Saša Vučinić, v.d. ravnatelja Fonda za kapitalna ulaganja Nebojša Malenković, predstavnici institucija hrvatske nacionalne zajednice i katoličke crkve kao i mnogobrojni gosti i vjernici, predsjednik vojvođanske Vlade rekao je da blagdan Svetog Josipa koji se slavi i kao svetac – zaštitnik Hrvatskog naroda i Hrvatske, jeste veliki blagdan koji predstavlja čoveka koji je čitavim svojim životom, odnosom prema sebi i spremnošću da živi po božijoj volji, izvanredan primjer koji nam poručuje da budemo vrijedni, plemeniti i čisti.

Nakon završetka mise predsjednik Pajtić svečanim presjecanjem vrpce označio je završetak radova na obnovi župnog dvora i predaju ureda župljanima.

- Apsolutni prioritet naše Vlade jesu investicije i nova radna mjesta ali život nije moguće svesti isključivo na ekonomiju i zaradu. Identitet čovjeka se sastoji i u onome što je njegova duhovna intencija i zato nam je ovaj projekt bio tako važan. Jer ovaj ured će biti ne samo mjesto duhovnog okupljanja nego i epicentar svih zbivanja u čitavoj župi i mjesto okupljanja svih u zajednici. Hrvatska nacionalna zajednica jedna je od najstarijih i najbrojnijih naših nacionalnosti i mi smo kao Vlada Vojvodine posvećeni očuvanju njenog identiteta ali i sve one naše šarolikosti na koju smo toliko ponosni – rekao je predsjednik Pajtić.

 

PRESS DSHV-a

 

 

 

Sporazum za listu „ Izbor za bolji život – Boris Tadić“

 

Demokratska stranka potpisala je 15.03.2012. godine u Beogradu koalicijski sporazum sa strankama s kojima će zajednički nastupiti na parlamentarnim izborima 6. svibnja na listi „Izbor za bolji život – Boris Tadić“.

Koalicijski sporazum su potpisali zamjenik predsjednika Demokratske stranke, Dragan Đilas, predsjednik Socijaldemokratske partije Srbije, Rasim Ljajić, zamjenik predsjednika Lige socijaldemokrata Vojvodine Bojan Kostreš, predsjednik stranke „Zeleni Srbije“ Ivan Karić, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, Petar Kuntić i predsjednica Demohrišćanske stranke Srbije, Olgica Batić.

Zajednička lista sastavljena je od stranaka s kojima DS dijeli iste vrijednosti i programske ciljeve, i s kojima i u budućnosti želi nastaviti proces europske integracije, reformi i moderniziranja Srbije.

 

PRESS DSHV-a

 

 

DS prvi predao izbornu listu RIP-u

Demokratska stranka prva je Republičkom izbornom povjerenstvu predala listu za predstojeće republičke izbore, pod nazivom „Izbor za bolji život – Boris Tadić“.

Za kandidiranje izborne liste potrebno je najmanje deset tisuća važećih potpisa potpore, a ovlašteni predlagač DS je u subotu uveče RIP-u predao 14.329 potpisa, čime je počeo teći rok od 24 sata u kojem RIP treba potvrditi  listu.

Budući da je DS prva RIP-u predala izbornu listu, ona će biti zavedena pod rednim brojem jedan na izbornom listiću.

Predsjednik DS Boris Tadić potpisao je također, parlamentarnu listu „Izbor za bolji život – Boris Tadić“ i tom prigodom rekao da predstojeći izbori predstavljaju „izbor za budućnost, izbor za ostvarivanje novih šansi koje su otvorene osvajanjem statusa kandidata.“

Uz izbornu listu „Izbor za bolji život – Boris Tadić“, na kojoj se nalazi 250 kandidata za narodne zastupnike  u Skupštini Srbije, koalicija čiji je stožer DS predala je 14.329 potpisa građana. Prvi na listi je potpredsjednik DS, Dragan Đilas, druga je Ružica Đinđić, a treći je predsjednik Političkog saveza DS Dragoljub Mićunović. Predsjednik DSHV-a dipl.ing. Petar Kuntić nalazi se na 54. mjestu izborne liste „Izbor za bolji život – Boris Tadić“, za koje se smatra da čak i u osrednjoj izlaznosti birača omogućuje ulazak u srpski parlament.

 

PRESS DSHV

 

 

Pajtić i Kuntić ozvaničili koaliciju dvije stranke

 

Potpredsjednik Demokratske stranke i premijer vojvođanske Vlade Bojan Pajtić i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petar Kuntić ozvaničili su dana 19.03.2012.godine u Domu DSHV-a u Subotici koaliciju te dvije stranke na gradskoj i pokrajinskoj razini.

Potpredsjednik DS Bojan Pajtić je istaknuo da su manjinske nacionalne zajednice prirodni partneri demokratama i da je to partnerstvo i potvrđeno funkcijama na kojima su u vojvođanskoj vlasti manjine.
“Politički je interes DS da se na njenoj listi nađu predstavnici manjinskih zajednica i oni su naši logični partneri”, rekao je Pajtić.
On je istaknuo da su protekle godine pokazale da je koalicija DS-DSHV bila konzistentna i dala rezultate i upozorio da u Srbiji još uvek djeluju opcije koje su u prošlosti vodile izrazitu antimanjinsku politiku.
Predsjednik DSHV Petar Kuntić je istakao da i pored problema sa kojima se suočava hrvatska zajednica u Srbiji, ne treba zaboraviti da je Zakon o pravima manjinskih nacionalnih zajednica usvojen u vreme kada je nosilac vlasti u Srbiji bila Demokratska stranka.
“Manjinske nacionalne zajednice se ne mogu kockati i ulaziti u partnerstvo s opcijama koje su u proslošti imale izrazito antimanjinsku politiku, naš stav je jasan, naša suradnja s DS je jasno definirana i nadamo se da ćemo uz potporu naše zajednice doprineti ukupnoj pobedi demokratske opcije u Srbiji”, rekao je Petar Kuntić.

 

PRESS DSHV

 


 

 

ODRŽANA SKUPŠTINA SUBOTIČKE PODRUŽNICE

 

U Subotici je 20.siječnja 2012. godine održana skupština Subotičke podružnice DSHV.  U nazočnosti izaslanika iz svih mjesnih organizacija ove podružnice izvješće pod nazivom “Stanja i perspektive Subotičke podružnice DSHV” podnio je predsjednik podružnice Martin Bačić. U izvješću je zaključeno da se Skupština neće baviti proteklim radobljem izmedju dvije izborne skupštine, od kojih su najznačajnije  preregistracija stranke, izbor Hrvatskog nacionalnog vijeća i popis stanovništva, a u kojim poslovima je ova Podružnica za čitavu stranku odigrala najznačajniju ulogu.Dakle, Skupština je bila usmjerena ka budućnosti.Pred nama su izbori na svim razinama.Da li izići na izbore sami, pa sklapati post izborne koalicije ili ići u predizbornu koaliciju dilema je za Podružnicu.Svakako da je svakoj od Podružnica DSHV prepušteno da se sama organizira za lokalne izbore, koji su za svaku Podružnicu bitni.Kada se radi o Subotičkoj podružnici tu nema naročitog izbora s kojim strankama bi se moglo ići u bilo koju od nabrojanih koalicija, to mogu biti samo Demokratska stranka  ili Savez vojvođanskih Mađara.U izvješću je iznijeto da kada se radi o odbornicima stranka može sama na izborima izboriti šest do sedam mjesta u lokalnom parlamentu.To bi bila i prilika da se ispita i stvarna  snaga stranke.Međutim, pored lokalnih izbora značajni su za stranku i pokrajinski i republički izbori.Na tim izborima stranka ima zapreku koja se sastoji u obvezi prikupljanja broja od 10.000 ovjerenih potpisa na sudu koji podržavaju kandidate za ove parlamente, a toliki broj ovjerenih potpisa stranka ne može prikupiti, jer objektivno govoreći samo u Subotici nije problem prikupiti ovjerene potpise, ali ne dovoljan broj, dok  u ostalim podružnicama, po mišljenju izvjestitelja, zbog poznatih razloga, nije moguće prikupiti značajniji broj ovjerenih potpisa. Ako se odlučimo na predizbornu koaliciju moramo znati da je samostalnost ograničena, jer se odluke donose skupno, pa je normalno očekivati da  naši odbornici imaju ograničenu mogućnost djelovanja.Moramo biti svjesni da od našeg prijedloga, inicijative, mišljenja često zbog ovih ograničenja nema ništa, te da služimo ponekad s koaliciskim partnerom kvorum u lokalnom parlamentu.
Kada se radi o izboru koalicijskog patnera, prema mišljenju izvjestitelja, do sada je najpovoljniji partner bila Demokratska stranka, jer je omogućila DSHV-u u prošlom sazivu zastupnike u Pokrajiskom i Republičkom parlamentu.Tako se očekuje i u buduće.Uz napomenu da Savez vojvođanskih Mađara ne nudi DSHV-u na svoj teret zastupnike u Pokrajinskom i Republičkom parlamentu.
U izlaganju izvjestitelja iznijet je i problem zapošljavanja, naročito mladih ljudi, koji završavaju škole, a ostaju bez posla, situacija na terenu je takva, da objektivno govoreći stranačka pripadnost, je ipak uvjet za zapošljavanje, ali često i to nije dovoljno, jer se nova radna mjesta ne otvaraju. Neki od naših članova nakon što su našli posao zapostavili su stranku.
Kada se radi o položaju hrvatske nacionalne manjine, prema izvješću, iz Novog Sada i Beograda državni funkcionari rađe dolaze na Festival bunjevačkih  jela, nego na proslavu svetkovine hrvatske nacionalne manjine.To je bio slučaj i ove godine, jer nitko od pozvanih funkcionara iz Novog Sada i Beograda nije došao.O ovome se mora voditi razgovor s koalicijskim partnerom da se ovo u budućnosti ne bi dešavalo.
Što se tiče informiranja, onaj na radiju Subotica, ostaje, prema mišljenju izvjestitelja, jednako neinformativan kao i ranije, prevode se vijesti redakcije na srpskom jeziku na hrvatski jezik, uz obilje dobro poznate hrvatske narodne glazbe, a praktično tijekom vikenda emitiraju se već ranije dobro poznate informacije.Zbog toga DSHV nije u potpunosti zadovoljan hrvatskom redakcijom tog radija.Kada se radi o tisku, mislimo na “Hrvatsku riječ” to je  tjednik gdje novinari sami sebi mogu da odrede da zbog blagdana ne izlazi iz tiska dva tjedna, što je nedopustivo, a prima se plaća. U svakom slučaju o tome se je izjasnilo Hrvatsko nacionalno vijeće a to je stajalište i DSHV, a redakcija mora shvatiti da su to novine svih Hrvata u Srbiji i ne samo njih, da oni moraju zainteresirati čitatelje, kako bi “Hrvatska riječ” došla u što više obiteljeti Hrvata i drugih gradjana Srbije.
Skupština je usvojila i plan i program rada za naredno razdoblje.
Na kraju je izabrano novo rukovodstvo podružnice, za predsjednika je izabran Martin Bačić, te novi odbor.
Na prvoj sjednici Odbor podružnice je za zamjenika predsjednika izabrao poznatu pravnicu i djelatnicu u hrvatskoj zajednici Vesnu Prćić.

 

 

 

Održana  skupština Podružnice DSHV-a u Somboru

 

MATA MATARIĆ PO TREĆI PUT NA ČELU PODRUŽNICE DSHV U SOMBORU

Odlična organizacija, tajno glasovanje i odsustvo diskusija obilježili su Redovitu Skupštinu Podružnice DSHV u Somboru.

Skupština je održana u Hrvatskom domu u Somboru 27. siječnja 2012.godine. Pravo sudjelovanja na skupštini imalo je 75 izaslanika koji su to pravo stekli izborima na skupštinama Mjesnih organizacija DSHV. Broj izaslanika je ovisio o broju članstva, tako da je  najveća MO  Sombor 1 imala pravo na 20 izaslanika, a najmanja Stanišić na 5 , a ostale MO po 10 izaslanika.

Na djelu se pokazala dobra suradnja DSHV u Somboru s HKUD “Vladimir Nazor”, tako da su za skupštinu osigurane velika i mala dvorana  koje su zagrijane, pripremljeno ozvučenje i mjesto za rad Izborne povjerenstva.

Mata Matarić je u svom uvodnom izlaganju pozdravio  goste : Petra Kuntića predsjednika DSHV-a, predsjednicu Foruma žena DSHV-a podružnice Subotica Ilinku Vukoja i Sinišu Skenderovića predsjednika mladeži DSHV-a.

 

KVALITETAN RAD PODRUŽNICA DSHV-a

Pozdravljajući izaslanike, predsjednik DSHV-a Petar Kuntić je rekao da je  od prethodne skupštine prije dvije godine organiziranost stranke podignuta na višu razinu zahvaljujući i kvalitetnom radu u podružnicama. “Naša temeljna strategija je osigurati ravnomjerni razvitak svih podružnica DSHV-a,  što znači da se ni na koji način ne usporava razvitak Podružnice DSHV-a Subotica, niti da se na marginu stavljaju ostale podružnice u sustavu DSHV-a”.

U svom izlaganju predsjednik Kuntić je ukazao i na ekonomske probleme s kojima se suočavaju svi građani , pa tako i članovi DSHV. ” Nekada moćno gospodarstvo u mjestima u kojima živi veći postotak Hrvata u Somboru, Bačkom Bregu,  Bezdanu, Monoštoru, Lemešu, Stanišiću, je propalo, a ogromna stopa nezaposlenosti od ekonomskog i socijalnog -postaje i politički problem broj jedan i u našoj stranci. S tim se vodstvo stranke i podružnica nikako ne smije  i neće pomiriti, zato i na narednim izborima sve četiri podružnice DSHV-a moraju biti dio  vlasti. Jedino kao članovi vladajuće koalicije na razini gradskih i općinskih uprava podružnice mogu barem dio problema riješiti”.

Na kraju obraćanja Kuntić je dodao   da DSHV želi i zahtijeva punu, bržu i učinkovitiju pomoć države radi boljeg funkcioniranja obrazovnih, informativnih i kulturnih institucija hrvatske zajednice, daljnje jačanje Hrvatskoga nacionalnog vijeća i dosljednu provedbu Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina.

Verifikacijska povjerenstvo je izvjestilo da je na skupštini nazočan 61 izaslanik s pravom glasovanja i da skupština može pravovaljano odlučivati.

Mata Matarić je podnio Izvješće o radu Podružnice u proteklom razdoblju u kom je taksativno naveo sve aktivnosti i rezultate rada.  “Somborska podružnica DSHV-a je nedavno skromno obilježila 21 godinu od formiranja i uspješnoga rada. Povećanje broja članova sa 47 koliko ih je bilo 2007.godine na nekoliko stotina koliko ima sad,osnivanje nove i obnavljanje stare MO -Stanišić i Bezdan,otvaranje ureda stranke što je doprinelo kvalitetnijem radu , formiranje  Foruma žena Podružnice, formiranje organizacija Mladeži u Somboru i Bezdanu, pokazatelj je organizacijskog jačanja Podružnice.  Akcija upisa u posebni birački popis naše  manjine, provođenje   izbora za Hrvatsko nacionalno vijeće, izbor Mate Matarića, Snežane Periškić i Adama Tubića   za vijećnike u Skupštini grada Sombora,a nakon toga  postavljanje Snežane Periškić za pomoćnicu gradonačelnika a Mate Matarića za člana Gradskog vijeća , postavljanje članova DSHV u povjerenstva i odbore najveći su rezultati rada Podružnice, pored ostalog je u svom izvješću naveo Mata Matarić

Izvješće je usvojeno bez rasprave i jednoglasno.

U ime Statutarnog povjerenstva stranke Ivan Karan je predložio promjene  u Pravilniku o organizaciji i radu Podružnice Sombor i Poslovnika o radu Skupštine Podružnice Sombor.

Dokumenta su usvojena jednoglasno.

 

IZBORI

Kao predsjednik izborne povjerenstva Ivan Karan je izvjestio izaslanike da ima samo jedan kandidat za predsjednika Podružnice i to je Mata Matarić, koji je osigurao 51 potpis potpore izaslanika kandidaturi. Također je pročitao imena osmoro kandidata za članove Odbora Podružnice, predloženih od strane MO, od  kojih će troje biti tajnim glasovanjem izabrani u Odbor. Kandidati su na listić stavljeni abecednim redom po prezimenu.

Izborni listić tiskao je Savo Tadić iz MO Stanišić, koji je na skupštinu doneo osobno prijenosno racunalo i pisač.

Nakon podjele glasačkih listića pristupilo se glasovanju i brojanju glasova. Ivan Karan je u ime Izborne povjerenstva priopćio rezultate glasovanja. Za predsjednika Podružnice DSHV Sombor u naredne 4 godine izabran je Mata Matarić s osvojena 52 glasa. Za članove Odbora Podružnice izabrani su: Zoran Čota iz Sombora s osvojenih 55 glasova, Stana Matarić iz Sombora s osvojena 33 glasa i Radmila Čapo iz Bezdana s osvojenih 29 glasova.

Nakon izbora za predsjednika Podružnice DSHV Sombor, Matarić je iznio svoj plan i program rada za naredno razdoblje, u kome su posebno apostrofirani : povećanje broja članova, stvaranje programa i politike koja će dobiti povjerenje većine u hrvatskoj zajednici,aktivno sudjelovanje na izborima u Republici Srbiji i što bolje pozicioniranje  na predstojećim izborima za Savjet MZ Bački Monoštor   u kojemu većinu stanovništva čine Hrvati.

Plan je usvojen jednoglasno.

Ivan Karan

 

 

 

Južno podunavlje – Sonta

 

Andrija Ađin i u novom mandatu

Čuvanjem bogate tradicije najbolje ćemo sačuvati i svoj kulturni, vjerski i nacionalni identitet

Druga redovita izborna skupština Podružnice DSHV-a Južno Podunavlje – Sonta, održana je 3. veljače u maloj dvorani MZ Sonta. Kako je javnim glasovanjem riješeno i u narednom mandatu Podružnicu će voditi Andrija Ađin iz Sonte. Od uzvanika skupu je nazočio predsjednik stranke Petar Kuntić, ostali su se ispričali zbog nedolaska uvjetovanog katastrofalnim stanjem na zavijanim prometnicama. Rad skupštine otvorio je izabrani predsjednik radnog predsjedništva Andrija Ađin, najavivši minutu šutnje, kako bi se odala pošta svim preminulim članovima stranke. Potom je pozdravio sve nazočne, a riječ prepustio predsjedniku Kuntiću. „Iako je po brojnosti vaša podružnica jedna od manjih u sustavu DSHV-a, zasigurno se u njoj radi najpedantnije, a najviše se i pridržava odluka donesenih na sjednicama Predsjedništva i Vijeća stranke. Ovo je i jedna od najhrvatskijih podružnica, vjerojatno zbog teritorijalne naslonjenosti na matičnu državu. Pretpostavljam da upravo zbog toga nema previše asimilacijskih tokova, poput onih na sjeveru Bačke.“ – rekao je na početku Petar Kuntić, a potom je govorio o općoj situaciji u Republici Srbiji sa zasebnim osvrtom na podunavski region. „Nekada moćno gospodarstvo u općinama Apatin i Bač, danas je na iznimno niskim granama. Stopa neuposlenosti na ovim prostorima vrlo je zabrinjavajuća, pa predstavlja i najveći politički problem. Potvrda ovoga je i zabrinjavajuća situacija koja prijeti zatvaranjem posljednjeg sonćanskog poduzeća koje upošljava više desetina radnika, uz vrlo mlak angažman nadležnih tijela. Upravo stoga nakon predstojećih izbora moramo biti u vlasti. Jedino kao članovi vladajućih koalicija u vašim općinama možete utjecati na rješavanje bar nekih problema.“ – rekao je Kuntić, izrazivši i nadu da svi žele ostati i opstati na prostorima na kojima obitavaju danas. Izvješća o radu mjesnih organizacija Sonta i Vajska prezentirali su njihovi predsjednici Andrija Ađin i Željko Pakledinac. Na rad cijele Podružnice osvrnuo se predsjednik Ađin. „Od osnivanja podružnice do danas bilježimo stalni uspon u radu. Najveće nam je postignuće uspješno omasovljavanje i znatno pomlađivanje, a formirali smo i Forum žena. Vrlo aktivno sudjelovali smo u prikupljanju potpisa za preregistraciju stranke i za posebni birački popis, a nekoliko naših članova sudjelovalo je i u popisu stanovništva. Primarna zadaća nam je formiranje bar još po jedne mjesne organizacije u općinama Bač i Apatin, a svakako sve snage moramo angažirati u aktivnostima vezanim kako za predstojeće izbore. Moramo  nastaviti i s aktivnostima na upisu članova naše nacionalne zajednice u poseban birački popis, te rješavanje problema građana iz domena nacionalnih prava.“ – rekao je Ađin. Nakon usvajanja ovih izvješća i programa rada za naredno mandatno razdoblje javnim glasovanjem je izabrano čelništvo Podružnice za naredni četverogodišnji mandat. Po funkciji u novi Odbor podružnice ušli su predsjednik Andrija Ađin, dopredsjednik Željko Pakledinac i predsjednica Foruma žena Snežana Vinko, a jednoglasno su izabrani i: Renata Kuruc, Stipan Silađev, Danijel Poturica, Marina Marinović i Ivan Šimunović. Deveti član po funkciji će biti predsjednik mladeži Podružnice, čije je osnivanje u pripremi.

 

Predsjednik DSHV-a Petar Kuntić:

„Bilo mi je veliko zadovoljstvo opet pozdraviti Šokice i Šokce u ovako toplom ozračju. Zbog brojnih obveza u Podunavlje ne dolazim često, ali uvijek se oduševim šokačkim ćilimima, koji su i danas bili pred nama. Šokci s puno ponosa i ljubavi čuvaju svoju baštinu, a time i svoj identitet. Ovo mi govori da su tamo, kuda sad stremi ova država, a to je neka europska civilizacijska razina, europska kultura, bili još naši očevi i djedovi. Ne samo ćilime, nego i prekrasne nošnje, ne smijemo čuvati u škrinjama, nego moramo pokazivati i drugima. Samo čuvanjem i njegovanjem svoje bogate tradicije, svojega govora, najbolje ćemo sačuvati i svoj kulturni, vjerski, a samim tim i nacionalni identitet.“

Ivan Andrašić

 

 

 

Održana izborna skupština Podružnice Srijem

 

U petak 10. veljače  u srijemskomitrovačkom Hrvatskom  domu održana je   2. izborna  skupštinu DSHV podružnice „Srijem“.   Na sjednici je nazočilo 28 od 39 delegata iz mjesnih organizacija Mitrovica 1,Mitrovica 2, Vrdnik i  Novi Sad.  Pored delegata bili su prisutnima i mnogi gosti među kojima su bili predsjednik DSHV-a Petar Kuntić, predsjednik mladeži DSHV-a  Siniša Skenderović, članica  foruma žena DSHV-a Anđela Horvat.  Za predsjednika podružnice ponovno je izabran Andrej Španović  dok su u odbor podružnice izabrani  Mario Vrselja, Anica Nenadović,Damir Pismestrović,Zlatko Načev,Vjekoslav Tajm,Krunoslav Đaković,Ivan Karačić i Mato Groznica. Također usvojen je novi pravilnik o organizaciji i radu podružnice „Srijem“  gdje je djelovanje rada podružnice prošireno na teritorije Grada Novi Sad i općina Irig i Beočin. U svom obraćanju predsjednik podružnice Andrej Španović izjavi o je  „Drago mi je što su mi delegati ukazali povjerenje da vodim podružnicu u naredne 4 godine. Zajedno sa svojim suradnicima zalagaću se organizirati mjesne organizacije DSHV-a u svim srijemskim mjestima gdje za to postoje uvjeti. Prisutnost DSHV-a u lokalnim samoupravama izričito je važno iz razloga što će samo tada hrvatski narod osjetiti kao sastavni dio ovog drustva. Bitno je da Hrvati u Srbiji preko svojih političkih i kulturnih organizacija predstavljaju most Srbije prema Hrvatskoj i Europi.”

 

 

Program kandidata za predsjednika DSHV-a Petra Kuntića

 

Gospođe i gospodo

 

Dopustite mi da Vam u nekoliko crta iznesem program rada DSHV-a za razdoblje 2012.-2016. godina.(ps. Osvrnuti se na ukoričene zbornike o radu DSHV-a od 2003. – 2012.). Odmah da napomenem da kao istinski demokracijski nastrojen član hrvatske zajednice u R. Srbiji s velikom dozom razmišljanja prihvatio sam kandidaturu za predsjednika DSHV-a u trećem uzastopnom sazivu, jer vrhunac demokracije govori da su dva mandata sasvim dovoljna za svakog pojedinca demokracijski orijentiranih političkih opcija. Prevagnulo je mišljenje da zbog velikih turbulencija u DSHV-u i HNV-u u prvom mandatu zapravo se i nisu mogli ostvariti programski ciljevi DSHV-a već smo se više bavili sami sobom. Konsolidiranjem prilika unutar hrvatske zajednice tijekom obnašanja dužnosti u drugom mandatu a naročito rezultatima izbora za novo Hrvatsko Nacionalno Vijeće u ljeto 2010 .godine donijelo je prevagu te sam se odlučio za kandidaturu za još jedan mandat stime da će to vjerojatno biti i moja posljednja kandidatura jer bez obzira na okolnosti šansu treba dati i drugima, posebno apostrofirajući na nadolazeće mlađe snage DSHV-a.

  1. 1. Zaštita prava hrvatske manjine

Zaštita prava hrvatske manjine koja živi na području R. Srbije jedna  je od najvažnijih zadaća političkog djelovanja DSHV-a svakako i jedan od ključnih momenata za uspostavljanje potpune normalizacije u odnosima R. Srbije i R. Hrvatske.

  1. 2. Oživotvorenje zakonski odredbi

Zakonska regulativa implementirana kroz Zakon o Nacionalnim vijećima nacionalnih manjina dobar je temelj  i sukladno europskim standardima ali obzirom da često nije zadovoljavajuća razina njegove primjene to je novo poglavlje djelovanja pored HNV-a i DSHV-a na oživotvorenje zakonski odredbi.

  1. 3. Zapošljavanje pripadnika hrvatske nacionalne manjine

Također, jedan od starih problema koji se prenose i u novom sazivu jeste da se dodatno ojačaju napori u zapošljavanju pripadnika hrvatske nacionalne manjine u tijelima državne uprave, pravosuđu i tijelima unutarnjih poslova te dosljedna primjena pozitivnih zakonskih propisa u području službene uporabe jezika i pisma hrvatske nacionalne manjine u R. Srbiji.

  1. 4. Zastupljenost u predstavničkim tijelima

Svakako, još jedno od starih otvorenih pitanja je zastupljenost u predstavničkim tijelima, na svim razinama sukladno članku 9. Sporazuma između Srbije i Crne Gore i R. Hrvatske o zaštiti prava srpske manjine u R. Hrvatskoj i hrvatske u R. Srbiji (pitanje garantiranih mandata).

  1. 5. „Bunjevačko pitanje“

Zasigurno, nije potrebno nikome od Vas objašnjavati u čemu je bit tzv. „bunjevačkog pitanja“, no moramo istaći da smo u posljednjih godinu dana svjedoci daljih koraka kojima se smjera čak i uz pomoć sudskih prijava zabraniti korištenje bunjevačkog imena nama pripadnicima Bunjevaca koji znamo da smo integralni dio hrvatskog naroda. U tome segmentu posebno bih istaknuo da hrvatska zajednica nikada nije zatvarala kanale komunikacije s Bunjevcima koji se osjećaju kao „samo Bunjevci“ ili Bunjevci ne hrvati, no moramo jasno istaći tvrdo naše stajalište da se nikada u eventualnim razgovorima, nećemo odreći naše vrijedne bunjevačke povijesti i kulturne tradicije našeg bunjevačkog imena te materinske hrvatske ikavice. Oko ovoga pitanja pogađanja i nagodbe neće biti.

Štovani izaslanici roda bunjevačkog i šokačkog a naroda hrvatskog:

Mi smo potomci slavnih junaka s Bune, Bunice, Blagoje, Neretve, Ravnih Kotara i srednje Bosne koji su prija 1087. godina krunisali na Duvanjskom polju našeg prvog hrvatskog Kralja Tomislava istog onog čija statua danas stoji u predvorju Narodne Skupštine R. Srbije, kao najvećeg u hrvatskoj povijesti.

Naši su praoci bili junaci, junački su se borili za svoj narod a mi, njihovi potomci,u 9 – 10 generacijapo naseljavanju na ove prostore nesmijemo ih iznevjeriti. Zato tko ljubi rod svoj bunjevački i šokački a narod hrvatski, svoj jezik, vjeru naših pradidova ne smije podleći procesima asimilacije i globalizacije koji su znatno zahvatili našu hrvatsku zajednicu u Srbiji.

  1. 6. Manjinska samouprava

Što se tiče ključnih natuknica iz dijela posvjećenog tzv „manjinskoj samoupravi“ – treba istaći da republička razina vlasti i dalje ignorira rješavanje nekoliko ključnih problema (npr. udžbenike  na hrvatskom premda školovanje postoji već 11 godina, R. Srbija do sad nije tiskala niti jedan a istodobno priječi uvoz iz R. Hrvatske).

-  izostaju institucije dijaloga s predstavnicima hrvatske zajednice glede riješavanja konkretnih problema.

7. Formiranje novih Mjesnih Organizacija DSHV-a

U narednom razdoblju rada DSHV-a mora doći do formiranja Mjesnih Organizacija u nekim mjestima u Srijemu, Zrenjaninu te Beogradu. Ovim činom u narednom razdoblju DSHV-a nastavlja ono što je započeo formiranjem MO DSHV – Novi Sad.

Ako je za Hrvate u Srbiji Subotica politički centar, svakako ne smijemo zaobići Beograd, glavni grad R. Srbije, mjesto gdje svi manjinski narodi treba da traže svoja prava.

Vodstvo DSHV-a je svjesno svih društvenih i političkih uvjeta u kojima djeluje te procesa kojima su Hrvati u Srbiji izloženi. Naravno, kao ozbiljna politička stranka hrvatskoga naroda, osim svijesti, mi imamo i jasne programe djelovanja kako bismo probleme s kojima se suočavamo pozitivno razriješili.

  1. 8. Smanjenje visokog stupnja animoziteta

Kao prvo napominjemo kako dulje vrijeme dijelimo zabrinutost zbog visokog stupnja animoziteta kojima su Hrvati u Srbiji izloženi. I ne samo to, bili smo i na žalost još uvijek znamo biti objekti etnički motiviranog nasilja. U tom smislu, moramo i sada poslati jasnu poruku da tako što više nije dio politike države – to čine pojedinci i organizirane skupine koje nisu dio državnoga sustava kao što je bio slučaj devedesetih godina XX. stoljeća. S druge strane, trebamo priznati da smo očekivali adekvatnije reagiranje državnih tijela kada su u pitanju etnički incidenti prema Hrvatima, prije svega kada je u pitanju otkrivanje počinitelja te njihovo procesuiranje, što je sve izostajalo.

  1. 9. Proces Europskih integracija

To je, među ostalim, posljedica demokracijskih deficita Republike Srbije, s čime se DSHV ne miri. Naprotiv, uvijek smo se zalagali za njezin demokracijski razvitak i vladavinu prava. No, moramo priznati da još uvijek postoji nespremnost pojedinih činitelja unutar političkoga polja za daljnje demokracijske  promjene i nastavak europeizacije Srbije. Stoga će se DSHV i dalje odlučno zalagati za procese europskih integracija, budući da smo svjesni da su oni najsnažniji garant demokracijske transformacije srbijanskog društva i izgradnje Srbije sa stabilnim institucijama i pravednim politikama koje će biti posvećene ostvarenju općeg dobra svih građana. Glede toga, Hrvati u Vojvodini dodatno su zainteresirani za pitanje izgradnje i razvoja multikulturalnih politika i poboljšanja ostvarivanja manjinskih prava, jer od njih ovisi očuvanje našeg nacionalnog identiteta.

  1. 10. Procesi asimilacije i utjecaj globalizacije

U protivnom, proces asimilacije, kojemu smo na jedan rafiniran način još uvijek izloženi, uzimat će sve više maha. Treba reći da su Hrvati u Vojvodini narod s najvećom depopulacijom u Srbiji u proteklih pedeset godina i samo radikalni otkloni od asimilacijskih mjera i politika mogu zaustaviti daljnji negativni trend. Naravno, i utjecaje globalizacije ne treba u svemu zanemariti, napose kada je riječ o pristupu svjetskom tržištu radne snage te unifikaciji kulture življenja. Glede toga, Hrvati u Vojvodini, napose u dijelovima koji su više ekonomski devastirani, zbog odsustva životnih perspektiva napuštaju svoje stoljetnje prostore obitavanja te se iseljavaju u druge zemlje. Stoga se DSHV i zalaže za ekonomski razvitak mjesta i regija u kojemu Hrvati u značajnijem postotku žive. S druge strane, u dijelu kulturne politike, mi jesmo i zalažemo se za to da su Hrvati u Vojvodini žitelji svijeta, ali isto tako to ne znači da u taj svijet trebamo hrliti bez vlastite popudbine. Zalog naših slavnih predaka to nam jednostavno ne dopušta.

  1. 11. Daljnje izgrađivanje institucija hrvatske zajednice

No, i na tome planu trebamo raditi na daljnjem izgrađivanju institucija zajednice. Osim u području kulture, valja nam poraditi i u drugim područjima našeg društvenoga života – od političkoga preko manjinsko-samoupravnoga do medijskog i obrazovnog. Samo jake i razvijene institucije unutar hrvatske zajednice, kadrovski dobro ekipirane i zauzete za opće dobro Hrvata u Vojvodini garant su ne samo našeg opstanka na ovim prostorima već su i temelj ukupnog prosperiteta svih Hrvata na ovim prostorima. U tom smislu, valjalo bi i dalje nastaviti raditi na osnaživanju dijaloga unutar institucija hrvatske zajednice te osposobljavanju djelatnika za kompetentno i odlučno zalaganje za interese pripadnika Hrvata u Vojvodini.

  1. 12. Dijalog unutar hrvatske zajednice

Spomenuto uvođenje dijaloga unutar hrvatske zajednice, čvrsto vjerujem, pridonijelo bi smanjenju podjela među nama. Hrvati koji su pripadnici različitih političkih, pa ako hoćete i ideoloških opcija, moraju imati konsenzus oko temeljnih pitanja, kao što su obrazovanje na hrvatskome, zatim informiranje, očuvanje i razvitak kulture te ekonomski boljitak pripadnika hrvatske zajednice. Vjerujem da ne bi trebalo biti Hrvata koji se bave politikom i uopće javnim poslovima koji ne bi bili posvećeni postizanju uspjeha u tim područjima društvenog života. DSHV je do sada, kao što je svima poznato, davao vidan prinos ostvarivanju istoga. Na koncu, reći ćemo još i to da nas najviše boli podjela koju baštinimo od vremena režima Slobodana Miloševića unutar bunjevačkih Hrvata, koja je danas otišla predaleko. Vjerujemo da će doći vrijeme kada će istine pojedinih društvenih i humanističkih znanosti biti kriterij koji će određivati ne samo nacionalno opredjeljivanje ljudi već i sastavni dio kojim će se rukovoditi donosioci odluka u identitetskim pitanjima.

  1. 13. Očekivanja od Republike Hrvatske

Na koncu, od Hrvatske očekujemo da hrvatsku zajednicu podupire na institucionalnoj razini, te da proaktivno djeluje kada su u pitanju vitalni                interesi, odnosno da svaki službeni posjet predstavnika hrvatske države Srbiji, neizostavno uključuje i predstavnike ovdašnjih Hrvata, uz obveznu prethodnu koordiniranost.

  1. 14. Uspostavljanje željezničkog prometa na relaciji Subotica – Zagreb

Jedno od ključnih pitanja na upravo završenoj skupštini Podružnice Južno Podunavlje je bilo zapravo staro nerješeno pitanje koje glasi: Kada će se ponovno uspostaviti željeznički promet na relaciji Subotica – Sombor – Bogojevo – Vinkovci – Zagreb. Rješenje ovog pitanja nije u interesu samo Hrvata već i brojnih pripadnika Srba koji žive na pomenutom terenu.

  1. 15. Opstati – ostati

Bilo kako bilo, uvjereni smo da počevši od institucionalne pa do osobne razine, pripadnici hrvatske zajednice u Srbiji, i dalje s velikom željom i nadom gledaju u vrijeme koje dolazi, uvjereni da je moguće ondje opstati, u zajednici s cijelim hrvatskim narodom, te razvijati suradnju sa svima koji nas uvažavaju.

Pokazujući svoje kulturno nasljeđe sebi i drugima na najbolji način ćemo pomoći budućim generacijama u brizi oko vlastitog identiteta, a kroz suradnju s državnim tijelima, domincilne i matične države,  institucijama i pojedincima ,te  želimo doprinjeti bogatstvu suživota na prostorima na kojima  živimo .

Još jednom vas sve skupa pozdravljam i želim vam svako dobro u daljnjem životu i radu.

 

Živjeli! Živio naš Demokratski Savez Hrvata u Vojvodini.

 

 

 

ODRŽANA XI IZBORNA SKUPŠTINA DEMOKRATSKOG SAVEZA HRVATA U VOJVODINI


Petar Kuntić ponovo izabran za predsjednika DSHV-a

U prepunoj velikoj vijećnici gradske skupštine Grada Subotice, u nedjelju 26.02.2012. održana je XI. Izborna skupština DSHV-a. Od ukupno pozvanih 317 izaslanika iz svih dijelova Vojvodine, skupštini je nazočilo 257, koji su tajnim glasovanjem izabrali novoga predsjednika DSHV-a i 56 članova velikog Vijeća DSHV-a (glavnog odbora stranke) koji će voditi stranku u narednom mandatnom razdoblju 2012. – 2016.godine.

Također, izabrani su i novi dužnosnici statutarnog i nadzornog odbora.

Za novog predsjednika DSHV-a izabran je dosadašnji predsjednik stranke dip.ing. Petar Kuntić, koji je od ukupnog broja izaslanika dobio 219 glasova uz 13 nevažećih listića.

U svom izlaganju novi predsjednik DSHV-a pozvao je sve Hrvate u Srbiji na još veće jedinstvo unutar zajednice da bi se što lakše riješavali problemi unutar manjinske samouprave. Založio se za što brže ostvarenje manjinskih prava Hrvata u Srbiji, zapošljavanje pripadnika hrvatske manjinske zajednice u državnim tijelima i poduzećima, te osiguranje zajamčenog mandata u Skupštini Srbije. Ovo su neke od 15 točaka plana i programa novog predsjednika DSHV-a. Također je istaknuo da se mi bunjevački Hrvati nećemo odreći naše vrijedne bunjevačke povijesti i kulturne tradicije, te materinske hrvatske ikavice. U nastavku govora novoizabrani predsjednik je istaknuo da će DSHV-e na predstojeće izbore u R. Srbiji najvjerojatnije ići s Demokratskom strankom jer pružaju ponajbolje koalicijske uvjete, a alternative i nije bilo jer ni jedna politička opcija u R. Srbiji nije ponudila suradnju DSHV-u ni na kojoj razini. Predsjednik je pozvao Mladež DSHV-a na još veći angažman unutar stranke te je pozvao čelnike Podružnica da za svoje zastupnike na predstojećim izborima biraju najuglednije i najutjecajnije osobe naše zajednice.

 

PRESS DSHV-a

 

 

Izaslanstvo hrvatske nacionalne zajednice u Srbiji posjetilo Republiku Hrvatsku

 

Nakon parlamentarnih izbora u Republici Hrvatskoj u prosincu prošle godine na kojima je pobijedila tzv. Kukuriku koalicija, konstituirana je nova Vlada i brojna prateća stručna tijela i službe. S obzirom na činjenicu da Hrvatska ima moralnu i ustavnu obvezu skrbiti o Hrvatima izvan Hrvatske te da su svi saborski klubovi u Hrvatskom saboru 27. siječnja podržali tehničke izmjene Zakona o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan RH, pri čemu je najjača stranka SDP jasno poručila kako će vladajuća koalicija štititi interese i promicati prava Hrvata izvan domovine, predstavnici hrvatske nacionalne manjine u Srbiji procijenili su da je došlo vrijeme upoznavanja s novim hrvatskim dužnosnicima, predstavljanje statusa Hrvata u Srbiji i dogovaranje nastavka realizacije projekata s područja znanosti, kulture i obrazovanja koji su započeti s prethodnom Vladom. Tijekom nedavnog posjeta ministrice vanjskih i europskih poslova RH Vesne Pusić Beogradu, u povodu neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja sudionica Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi, dogovoren je posjet izaslanstva hrvatske nacionalne zajednice u Srbiji Republici Hrvatskoj.

Tako je izaslanstvo u sastavu: Slaven Bačić, predsjednik HNV-a, Petar Kuntić, narodni zastupnik u Skupštini Srbije i predsjednik DSHV-a i Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u pratnji generalne konzulice RH u Subotici Ljerke Alajbeg boravilo 1. i 2. ožujka u Zagrebu i održali seriju sastanaka s dužnosnicima Vlade Republike Hrvatske.

Prvog dana posjeta sastali su se s Joškom Klisovićem, zamjenikom ministrice Ministarstva vanjskih i europskih poslova, a drugog dana su održali sastanke s Željkom Jovanovićem, ministrom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Andreom Zlatar Violić, ministricom Ministarstva kulture, a u razgovorima je bilo riječi o obrazovanju, političkoj predstavljenosti hrvatske manjine, znanstvenoj i kulturnoj suradnji, pitanju udžbenika i obrazovnih materijala na hrvatskom jeziku, odnosno razgovaralo se o pitanjima ključnim za identitet i opstojnost hrvatske zajednice u Srbiji.

Govoreći o položaju Hrvata u Srbiji predstavnici hrvatske nacionalne zajednice u Republici Srbiji svoje su sugovornike upoznali s činjenicom da postoje dobri unutarnji propisi, ali da je glavni problem nedorečenost kako u njihovoj, tako i u provedbi međudržavnih i multilateralnih sporazuma kojima je pristupila Republika Srbija. Kao problem naglašen je i nedostatak izravne zastupljenosti predstavnika hrvatske manjine u republičkim, pokrajinskim i lokalnim parlamentima, što je predviđeno međudržavnim sporazumom, te kršenje prava na manjinsku samoupravu čiji je posljednji primjer poništavanje natječaja za urednika televizijskog programa na hrvatskom jeziku RT Vojvodine. Razgovaralo se i o udžbenicima na hrvatskom jeziku, te o uvjetima u kojima se ta nastava odvija. Neizbježno je bilo i tzv. bunjevačko pitanje, odnosno s miješanjem pojedinih struktura u Republici Srbiji u identitetsko pitanje Hrvata u Vojvodini kroz potporu projektu izgradnje bunjevačke nacije.

Na sastancima je dogovoreno da položaj hrvatske zajednice bude integralnim dijelom bilateralnih odnosa Hrvatske i Srbije, te da se nastavi i poboljša kontinuitet već postignute suradnje i realiziraju već započeti projekti s prethodnom Vladom, te da se budući projekti izravno financiraju iz pojedinih ministarstava Hrvatske, a ne kao do sada iz različitih izvora.

Svi sugovornici su se složili kako Hrvatska u tom pogledu mora proaktivnije nastupiti prema hrvatskim zajednicama u regiji, pa tako i hrvatskoj zajednicom u Srbiji, a suglasnost je postignuta i u stajalištu da je potrebno pojačati suradnju naročito u sferi obrazovanja, ali i mogućnosti visokoškolskog obrazovanja u Hrvatskoj.

Članovi izaslanstva hrvatske nacionalne zajednice u Srbiji izrazili su svoje zadovoljstvo dvodnevnim posjetom glavnom gradu Hrvatske te razgovore s hrvatskim dužnosnicima ocijenili ohrabrujućima i s velikim nadama očekuju nastavak suradnje kroz brojne dogovorene projekte.

 

Slaven Bačić

Ovaj dvodnevni posjet Republici Hrvatskoj i serija sastanaka koje smo vodili s dužnosnicima Vlade RH rezultat su dogovora s ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić tijekom njenog nedavnog posjeta Beogradu, u povodu neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja sudionica Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi.

Moji dojmovi su više nego pozitivni. Naši sugovornici iz najviših tijela Republike Hrvatske, bez obzira na činjenicu da o nama vrlo malo znaju, zahvaljujući promjeni vlasti i dolasku novih ljudi u najviše institucije naše matične države, pa su morali uskakati njihovi stručni suradnici koji se već godinama bave tom problematikom, pokazali su aktivan odnos i iskreno zanimanje za Hrvate u Srbiji. Mi smo im ukazali na brojne probleme s kojima se susrećemo u svakodnevnom životu kao što je nedostatak izravne zastupljenosti predstavnika hrvatske manjine u republičkim, pokrajinskim i lokalnim parlamentima, a što je predviđeno međudržavnim sporazumom, kršenju prava na manjinsku samoupravu, o udžbenicima na hrvatskom jeziku, te o uvjetima u kojima se ta nastava odvija. Naravno, razgovaralo se i o tzv. bunjevačkom pitanju, odnosno miješanju pojedinih struktura u Republici Srbiji u identitetsko pitanje Hrvata u Vojvodini kroz potporu projektu izgradnje bunjevačke nacije, a inzistirali smo na zahtjevu da položaj hrvatske zajednice bude integralnim dijelom bilateralnih odnosa Hrvatske i Srbije, te da se nastavi i poboljša kontinuitet postignute suradnje, a naši budući projekti izravno financiraju iz ministarstava Hrvatske, a ne kao do sada iz različitih izvora.

 

Petar Kuntić

Nakon parlamentarnih izbora u Republici Hrvatskoj i dolaskom nove vlasti ovo je bila prigoda da upoznamo nove dužnosnike u hrvatskim institucijama i razgovaramo o budućoj suradnji. U ministarstvu vanjskih i europskih poslova imali smo dva sastanka sa zamjenicima ministrice Vesne Pusić, razgovarali smo s ministrom Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta Željkom Jovanovićem i Ministricom kulture Andreom Zlatar Violić. Naravno, sve su to ministarstva ključna za Hrvate u Srbiji, od samog statusa naše manjinske zajednice u domicilnoj državi pa preko obrazovanja i kulturne razmjene naše dvije susjedne zemlje, a namjera nam je bila podizanje te problematika na jednu višu razinu, da budemo dio jednog sustavnog razmišljanja i djelovanja najviših državnih institucija. Već naši prvi kontakti s ministricom vanjskih i europskih poslova RH Vesnom Pusić, za vrijeme njenog posjeta Beogradu, bili su više nego ohrabrujući, a nakon ovih razgovora u Zagrebu naša su očekivanja porasla i doista su velika. Naime, Hrvati u Vojvodini su preko svojih predstavnika već nekoliko puta dolazili u Zagreb, upoznavali hrvatske dužnosnike s problemima i svojim zahtjevima, no nakon povratka u Srbiju sve je uglavnom ostajalo po starom. Bilo je, kako bi mi u Vojvodini rekli ‘Martin u Zagreb, Martin iz Zagreba’. Sada se iskreno nadamo da će se ta praksa promijeniti, a ovi uspješni razgovori daju nam nadu da će tako i biti.

 

 

 

 

Hrvati u svijetu  -  Sjednica središnjeg odbora HSK-a

 

Mijo Marić – novi predsjednik HSK – a

Hrvatski svjetski kongres je na tiskovnoj konferenciji, 2. ožujka u velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika, mnogobrone nazočne hrvatske medije upoznao sa zaključcima radnog dijela sastanka Središnjeg odbora HSK.

Glasnogovornik Kongresa Šimun Šito Ćorić istaknuo je promjene u glavnom vodstvu HSK. Za novog predsjednika izabran je Mijo Marić iz Njemačke koji tu funkciju preuzima nakon Josipa Ante Sovulja, koji će od sada biti glavna poveznica Kongresa i političkih struktura Hrvatske. Za podpredsjednika za Europu imenovan je Antonio Sammartino iz Italije a za ravnatelja Hrvatskih svjetskih igara Franjo Pavić. Mediji su izviješteni  i o dobrom prihvaćanju Zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan Republike Hrvatske ukoliko se on bude pravodobno primjenjivao.

-Zakon je dobar, no sve ovisi o onima koji će ga i na koji način primjenjivati. Kao jedan od zaključaka istaknuo bih i početak priprema za organizaciju Hrvatskih svjetskih igara 2014., bolje korišćenje mreže HSK, razvijanje suradnje HSK s Hrvatskim narodnim saborom BiH, razvijanje projekata prema EU te velike probleme u glasobanju Hrvata izvan domovine , jer to je veliki problem i dosadašnji način zasigurno nije dobar – istaknuo je Šito Ćorić.

Tom je prigodom predstavljena knjiga „Povijest američkih Hrvata“ urednika dr. I. Čizmića u nakladi HSK. Tom su prigodom uručena i Kongresovana priznanja zaslužnim pojedincima iz društveno – političkog života za povezivanje domovinske s izvandomovinskom Hrvatskom, te podupiranju projekata HSK. Ove godine dobitnici su : ravnateljica HMI katarina Fuček, bivši saborski zastupnik HDZ–a Ivan Bagarić, Petar Barišić iz MVPEI-a, povjesničar Ivan Čizmar i Jure Strika, dosadašnji ravnatelj Hrvatskih svjetskih igara.

Na kraju tiskovne konferencije predstavljen je i novi netom završeni film – mjuzikl o fenomenu Međugorja Jedna žena – priča o ljubavi Kraljice mira, koji je 26. veljače premijerno prikazan u Solothurnu. Autor teksta i glazbe je fra Šimun Šito Ćorić, a u njemu sudjeluje i trideset pjevača iz Hrvatske.

Zlatni runolist / Das goldene Edelweiss za izvedbe u filmu koji dodjeljuje Roemish – katolische Synode iz Solothurna u Švicarskoj dobili su Danijela Martinović, Zlatan Stipišić Gibonni, Dado Topić, Sanja Marin, fra Šito, Marija Sekelez, Goran Milić, Ivica Murat i Ansambl „Lado“.

Zapažena izlaganja prvoga dana sjednice Središnjeg odbora HSK-a u Zagrebu imali su i predstavnici Hrvata iz Srbije : predsjednik DSHV-a Petar Kuntić i predsjednik Izvršnog odbora HNV-a Darko Sarić Lukendić. Oni su upoznali nazočne o trenutačnom položaju hrvatske manjinske zajednice u R. Srbiji.

PRESS DSHV

 

Izjava za javnost

Prilikom održavanja sjednice Središnjeg odbora HSK – a u Zagrebu od 1. do 3. ožujka uz novog predsjednika Miju Mairća izabran je i novi glavni tajnik Stjepan Asić. Izvršni odbor sačinjavaju Danijel Lukić tajnik, Diana Vukošić rizničarka, izabran koordinator HSI Franjo Pavić i Josip Ante Sovulj za političkog tajnika za veze s domovinom.

Dopredsjednici su Jure Gadža za Južnu Ameriku, Antonio Sammartino za Europu, Ivan Curman za Kanadu i SAD a Stjepan Asić za Australiju i Novi Zeland. Glasnogovornik HSK je Šimun Šito Ćorić a Željka Lešić ravnateljica domovinskog sjedišta. Članovi Izvršnog odbora su Ivan Curman internet/promidžba, Siniša Kusić zadužen za odnose s EU, Vladimir Šoljić domovinski ured BiH, Petar Kuntić za hrvatske manjine a Željko Batarilo imenovan je za IT komunikacije.

PRESS DSHV

 

Predsjednik Josipović primio izaslanstvo HSK

ZAGREB (Hina) – Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović primio je predstavnike Hrvatskog svjetskog kongresa koji su boravili u Republici Hrvatskoj radi održavanja redovnog godišnjeg sastanka Središnjeg odbora Hrvatskog svjetskog kongresa.

Tijekom susreta predstavili su svoj rad i program koji je usmjeren prema okupljanju i povezivanju hrvatskih iseljenih udruga i ustanova izvan domovine. Također, tijekom susreta izvijestili su predsjednika Josipovića o suradnji Hrvatskog svjetskog kongresa s Vladom RH i drugim državnim ustanovama.

Predsjednik Josipović podržao je aktivnosti i nastojanja Hrvatskog svjetskog kongresa u jačanju odnosa i suradnje Hrvatske i hrvatskog iseljeništva, te je naglasio važnost uloge hrvatske dijaspore u očuvanju kulturnog i nacionalnog identiteta Hrvata izvan domovine.

PRESS DSHV


 

 

 

 

Blagdan Svetog Josipa

 

Cijenjeni crkveni velikodostojnici, predstavnici državnih vlasti i diplomatski predstavnici, svi pripadnici hrvatske zajednice u Vojvodini i Srbiji,

Čast mi je, uime Hrvatskog nacionalnog vijeća, sve Vas srdačno pozdraviti na večerašnjem obilježavanju praznika hrvatske zajednice u Republici Srbiji – blagdana sv. Josipa, koji se tradicionalno, već sedmu godinu, obilježava ovdje u subotičkoj crkvi sv. Roka.

Blagdan sv. Josipa je jedan od četiriju praznika koji obilježavaju Hrvati u Srbiji. Dok su dva od njih regionalnoga značenja – dan rođenja bana Josipa Jelačića, koji je rođen 16. listopada 1801. u Petrovaradinu, osobit je praznik za srijemske Hrvate, a za bačke Bunjevce i Šokce značajan je 15. kolovoz kada je 1869. biskup Ivan Antunović pozvao na utemeljenje pučkih novina što se smatra početkom narodnoga preporoda bačkih Hrvata, dotle je treći od značenja za cijelu hrvatsku zajednicu u Srbiji – a to je 15. prosinca, kada su 2002. održani prvi izbori za Hrvatsko nacionalno vijeće. Jedino je ovaj današnji četvrti praznik zajednički blagdan svih Hrvata ma gdje živjeli, budući da je Hrvatski sabor na zasijedanju 9. i 10. lipnja 1687. proglasio sv. Josipa zaštitnikom Kraljevine Hrvatske, što je onda kasnije prošireno i na cijeli hrvatski narod ma gdje on živio, iako je sv. Josip, naravno, poznatiji kao zaštitnik obitelji i radnika, a zaštitnik je i Austrije, Češke i još nekih zemalja, naroda i gradova.

Koristim ovu blagdansku prigodu da podsjetim naše današnje visoke goste da se naša manjinska zajednica, i kao nacionalna – bunjevačko-hrvatska i šokačko-hrvatska odnosno hrvatska uopće, kao i katolička, više od deset godina nakon pada anticivilizacijskoga Miloševićeva režima, još uvijek bori za ravnopravnost i teško ju postiže, i to kako u odnosu na većinski narod, tako i spram drugih manjinskih zajednica. U okviru ustavom i manjinskim zakonima garantirane manjinske samouprave, to je jedna od najvažnijih zadaća ovoga vijeća, koju međutim ostvarujemo uz mnoge otpore.

Među nedavna postignuća, ulaze i puno ostvarivanje ravnopravnosti s drugim manjinskim zajednicama u financiranju projekata koje provodi Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, upravu i nacionalne zajednice, kao i ravnopravnost u financiranju našeg Zavoda za kulturu s drugim manjinskim zavodima, nedavno je uveden hrvatski jezik kao službeni u mjesta Sot i Batrovci u Općini Šid, pokrenut je program na hrvatskome jeziku na Radio Novome Sadu, počela je nastava hrvatskog jezika u Plavnoj i Vajskoj od prošle i ove školske godine, a danas smo svjedoci i završenih poslova obnove ovoga župnoga dvora koje je pomogla pokrajinska vlast.

Međutim, još uvijek je neravnopravnost prisutna u mjeri da se katkada osjećamo kao gosti, a ne kao ravnopravni građani kojima potrebna dodatna zaštita, što je smisao načela pozitivne diskriminacije tj. afirmativne akcije. Tako, na upite nadležnima o zaštiti spomenika kulture – rodne kuće bana Jelačića u Petrovaradinu koja se ovih dana urušila odgovoreno je da se za to trebaju pobrinuti sami stanari, a unutrašnjost barokne petrovaradinske crkve sv. Jurja u kojoj je ban Jelačić kršten, takva je kao da je vrijeme stalo prije 100 godina – zar je i to jedino stvar crkve? Veoma slično je i s najstarijim vjerskim objektom u Bačkoj – franjevačkim samostanom i crkvom u Baču. Podsjećam da 10 godina nakon pokretanja nastave na hrvatskom jeziku, do danas nije tiskan niti jedan jedini udžbenik na hrvatskom, a za uvoz i korištenje udžbenika iz Hrvatske, u čemu Srbija nije sudjelovala ni dinara već jedino Hrvatska ili HNV, postavljaju se administrativna ograničenja. Iako je hrvatska zajedinca, zajedno sa slovačkom, druga po brojnosti druga u Vojvodini, Pokrajinsko tajništvo za kulturu i javno informiranje već godinama unatrag izdvaja 20% manje dotacija za Hrvatsku riječ, u odnosu na slovačke, rumunjske ili rusinske tjednike, a još je gora proporcija za kulturne projekte: u apsolutnim brojkama, Slovaci dobijaju 120%, Rumunji 45% a Rusini 35% više sredstava od Hrvata, iako nas je u Vojvodini isto koliko i Slovaka, dva puta više nego Rumunja, a 4 puta više nego Hrvata, što onda po glavi pripadnika manjinske zajednice daje još gori omjer; u projektima podrške tradicionalnog narodnog stvaralaštva koje isto tajništvo podržava situacija je još negativnija po nas Hrvate, u čemu još dodajem da preko 40 hrvatskih kulturnih udruga u Vojvodini dobiva tek 15% više sredstva od ukupno 6 bunjevačkih kulturnih udruga! Dok Slovaci, Rumunji i Rusini imaju višesatni dnevni radijski ili televizijski program, dotle smo mi, nakon višegodišnje borbe, velikodušno dobili 10 minuta dnevno za vijesti i jedan sat tjedno za kulturu na televiziji, a na radiju pola sata tjedno i to subotom u 21 sat, a kadrovske i tehničke disproporcije hrvatskih redakcija još su poraznije. A da ne govorimo o rashrvaćivanju naše ikavice od strane Matice srpske i SANU, koji normiraju bunjevački jezik, samo da naša bunjevačka ikavica ne bude hrvatski dijalekt, nego nekakav poseban jezik koji nam se želi oduzeti, jednako kao i bunjevačko ime na koje smo ponosni. Također navodim ravnatelje više subotičkih škola koji forsiraju školski predmet bunjevački govor, a istodobno odbijaju ponuditi djeci hrvatski jezik… Sve je ovo, nažalost, samo vrh ledenoga brijega, koje nas u Hrvatskom nacionalnom vijeću katkada ostavlja bespomoćnim.

No, izbori pred nama upravo jesu i prilika da se to popravi. Iako smo od 1990-ih neprekinuto bili i ostali saveznici demokratskih snaga u Srbiji i ustrajni pobornici vraćanja autonomije Vojvodini, demokratske snage i vojvođanske vlasti nisu nam to ni izbliza uvažavale. Prirodno je da mi vovjođanski Hrvati budemo saveznici demokratskih snaga u društvu, ali nije prirodno da demokratske snage otvoreno krše našu manjinsku autonomiju, naše ustavno i zakonsko pravo na manjinsku samoupravu: ako Televizija Vojvodina imenuje urednika programa na hrvatskom otvoreno kršeći bez obrazloženja volju Hrvatskog nacionalnog vijeća ili ako republičko Ministarstvo kulture i Grad Subotica dodjeljuju sredstva za kulturne projekte hrvatske zajednice potpuno suprotno mišljenju HNV-a, onda se postavlja smisao postojanja i djelovanja HNV-a. Zato držim da poštivanje našega prava na manjinsku samoupravu, nemiješanje i neopstruiranje djelovanja HNV-a te djelatnoga a ne samo deklarativnog zalaganja za naša manjinska prava mora biti definirano u koalicijskim odnosima s demokratskim snagama.

Na koncu, unatoč poteškoćama s kojima se su susrećemo, uvjeren sam da će sv. Josip još dugo imati koga štiti u ovim krajevima i zato čestitam svim pripadnicima hrvatskoga naroda blagdan sv. Josipa!


dr.sc. Slaven Bačić

 

 

 

 

Svjetska premijera novoga filma Branka Ištvančića

Fantastična filmska poetika o slamarkama

 

U okviru redovitog programa VIII. Međunarodnog festivala dokumentarnog filma „Zagrebdox“ 1. ožujka 2012. svoju je svjetsku premijeru imao film „Od zrna do slike“ Tavankućanina (sa zagrebačkom adresom) Branka Ištvančića. Na premijeri je nazočio i veliki broj Hrvata koji su podrijetlom iz Subotice i Vojvodine, a koji žive, rade ili su na studiju u Hrvatskoj. Film je inače snimljen je 2009. godine na više lokacija u Tavankutu, Maloj Bosni i Subotici u zajedničkoj produkciji „Olimp produkcije“ iz Zagreba i Hrvatske radiotelevizije. Fotografiju u filmu potpisuje snimatelj Branko Cahun, montažu Branko Ištvančić, a izvrsnu glazbu, nastalu na tragu bunjevačkih narodnih melodija, Pere Ištvančić, Brankov brat, također Tavankućanin.

Riječ je o Ištvančićevom najnovijem, posve uspjelom ostvarenju, dokumentarcu nešto duljeg trajanja – 75 minuta, tako da može biti prikazivan i kao cjelovečernji film. Posvećen je jedinstvenom fenomenu likovnoga stvaranja u tehnici slame – narodnoj umjetnosti vezanoj uz bunjevačke Hrvatice, oko koje, osim Katoličke crkve, institucionalno skrbi više od 50 godina i Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo „Matija Gubec“ iz Tavankuta, a u najnovije vrijeme i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame, također iz Tavankuta.

„Cilj ovog kreativnog dokumentarnog filma je pokušati ovjekovječiti i oteti zaboravu sjećanje na žene umjetnice slika od slame koje su pripadnice hrvatske nacionalne manjine u Srbiji (Vojvodina) poznatiji pod nazivom ‘Bunjevci’, koje su također popularne i kao ‘slamarke’. Pri tomu, to nije samo poetska filmska oda i divljenje ovoj posebnoj umjetničkoj vještini, nego je i namjera filma potaknuti ljude da obnove ovu vještinu, a time će se pokušati potaknuti i na očuvanje ove vrijedne kulturne baštine koja postupno, ali sigurno nestaje. U ovom dokumentarcu prikazana je priča o ovim ženama, koje na ovaj način egzistiraju i privlače pažnju ne samo u svojoj sredini u kojoj žive, nego su posebne i u cijelom svijetu mimo svoje sudbine koja ih čini osamljenima i zaboravljenima“ – riječi su iz najave ovoga filma u okviru festivalskog programa koje odlični oslikavaju ne samo Ištvančićevu intenciju nego i dosege ostvaraja.

Naime, na ovome se odličnome filmu, osim autentičnoga prikaza tijeka prirodnoga procesa uzgoja pšenične slame i neposrednoga umjetničkog nastanka slike od slame, što se čini uz pomoć slamarki Ane Milodanović i Jozefe Skenderović, paralelno ukazuje i na druge sastavnice života slamarki i, uopće, povijesti „sudbine“ slamarstva – od socijalnog ambijenta nastanka i vjerskih pobuda, simbolike i značenja, preko umjetničkih vrjednota i estetskih normi pa do političkih (ne)prilika i nacionalnog miljea, što su je pratile. Za taj su dio zaslužni, i više nego dobro odabrani, kompetentni naratori, znalci povijesti i vrijednosti stvaranja u tehnici slame – povjesničar umjetnosti Bela Duranci, dugogodišnji predsjednik Gupca Naco Zelić, pokojni Ivo Škrabalo, autor prvog dokumentarca o slamarkama koji je snimljen u Tavankutu i Đurđinu 1971., i svećenik Andrija Kopilović.

„Bila mi je velika želja napraviti jedan film o slamarkama, ali na profesionalan način, koji bi cijelom svijetu pronosio sliku o njjma. Međutim, radeći ovaj film shvatio sam da to nije samo priča o slamarkama nego film o Hrvatima u Vojvodini, o mojim sunarodnjacima koji su pomalo zapostavljeni, zaboravljeni i od strane države u kojoj žive i od svoje matične domovine“, izjavio je nakon projekcije Branko Ištvančić za tjednik „Hrvatska riječ“, dodavši kako mu je drago što sada jedan ovakav film postoji i što će se moći slati diljem cijelog svijeta i tako „pronositi sliku o nama i našim vrednotama“. U razgovoru s novinarima Ištvančić je istaknuo i zadovoljstvo zbog činjenice da je potrebna financijska sredstva, osim Hrvatske, osigurala i Vojvodina, tako da je film zapravo koprodukcija Hrvatske i Srbije. Na koncu je dodao da se za srpanj planira i premijera u Tavankutu i Subotici, u povodu obilježavanja 50 godina od izrade prve slike u tehnici slame, a u okviru programa što će ga cijele godine priređivat HKPD „Matija Gubec“.

Nakon projekcije zagrebačkoj publici su predstavljeni, uz dugotrajan pljesak, autor filma kao i dio brojne ekipe: od protagonista – slamarke Jozefe Skenderović i kulturnog djelatnika Nace Zelića, preko autora glazbe Pere Ištvančića i dramaturga Slivija Mirošičenka, pa do koproducenta – Szabolcs Tolnaia iz Subotice. Svjetskoj premijeri je prisustvovala i nova ministrica kulture Republike Hrvatske prof. dr. sc. Andrea Zlatar Violić, generalna konzulica RH u Subotici mr. sc. Ljerka Alajbeg, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. sc. Slaven Bačić, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petar Kuntić, predsjednik IO HNV-a Darko Sarić Lukendić i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov.

Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić izjavila je za program na hrvatskom Radio Subotije kako ju je film „emotivno ganuo zbog istaknute teme samoće i osamljenosti života na salašu i žena koje rade slike od slame“. Napomenula je također da „kultura vojvođanskih Hrvata skoro uopće nije zastupljena u kulturnom životu u Hrvatskoj, te kako često nema gotovo nikakve najave niti izvješća o raznim kulturnim zbivanjima“, istaknuvši kako se „nada integriranju iskustva margine u iskustvo većinske hrvatske kulture“.

 

O autoru

Branko Ištvančić rođen je 1967. godine u Subotici. Odrastao je na Čikeriji i Tavankutu, gdje je završio osnovnu školu. Srednju prometnu – smjer otpravnik vlakova, završio je u Subotici. Diplomirao je filmsku i TV režiju na ADU u Zagrebu. Prve 8 mm filmove snima u Tavankutu još dok je učenik osnovne škole, učeći od prvog nastavnika filma Zoltána Siflisa iz Subotice. S 13 godina postaje prvak Jugoslavije na natjecanju iz kinotehnike. Studentski film ‘Rastanak’ (1993.) First Film Foundation iz Londona uvrštava u izbor šest najzapaženijih filmova mladih europskih redatelja. Nagrađivan je dva puta nagradom Oktavijan za dokumentarni film, Velikom nagradom za najbolji film, Zlatnom uljanicom i nagradom za režiju na Danima hrvatskog filma te nagradama na festivalima u inozemstvu. Dokumentarni film ‘Plašitelj kormorana’ (1998.) uvršten je među najbolje dokumentarce u Hrvatskoj. Debitantski igrani film ‘Duh u močvari’ (2006.) jedan je od najgledanijih hrvatskih igranih filmova. Član je Društva hrvatskih filmskih redatelja.

 

Tomislav Žigmanov

 

 

 

 

Hrvatska zajednica se predstavila Vlasima

 

Centar za razvoj civilnog društva (CRCD), uz potporu Ambasade Kraljevine Norveške, u periodu veljača – listopad 2012. godine, provodi projekt Multikulturalizam u Srbiji nije mrtav (Poboljšanje ostvarivanja prava pripadnika vlaške nacionalne manjine kroz primjenu primjera dobre prakse vojvođanskih nacionalnih vijeća: mađarskog, slovačkog, hrvatskog, rumunjskog, rusinskog).

Projekt predviđa održavanje 4 seminara za članove Nacionalnog vijeća vlaške nacionalne manjine i čelnike 7 lokalnih samouprava (Majdanpek, Bor, Petrovac na Mlavi, Kučevo, Žagubica, Zaječar, Negotin), trening za aktiviste organizacija civilnog društva iz Istočne Srbije, studijski posjet sudionika seminara i treninga vojvođanskim manjinskim institucijama (srpanj 2012), konferenciju o položaju vlaške nacionalne manjine (rujan 2012) i završnu press konferenciju u Beogradu (rujan 2012).

Do sada su u Kladovu održana dva seminara: Obrazovanje na manjinskim jezicima u Republici Srbiji – mogućnosti, ostvarenja, prepreke na primjeru vlaške zajednice (1. – 3. ožujak) i Službena upotreba manjinskih jezika i pisama u Srbiji – razmjena iskustava između vojvođanskih manjina i vlaške zajednice (15. – 17. ožujak).

Predavači su bili predstavnici mađarske, hrvatske, rusinske i rumunjske manjinske samouprave, kao i stručnjaci iz oblasti prava manjina. Predstavnici Vlaškog nacionalnog vijeća, vlaških kulturnih i civilnih organizacija, vlaških političkih stranaka, angažirani pojedinci iz vlaške zajednice su živo debatirali s kolegama iz vojvođanskih manjinskih institucija o (ne)implementaciji manjinskih prava Vlaha, položaju vlaške i drugih manjina, podjelama unutar vlaške zajednice, odnosu državnih organa i organa lokalne samouprave prema manjinskim samoupravama….

Ispred Hrvatskog Nacionalnog vijeća, u svojstvu predavača, u radu prvog seminara sudjelovao je Mato Groznica, koji je održao predavanje na temu: „Obrazovanje na hrvatskom jeziku u Vojvodini“ u vidu prikaza stanja u obrazovanju, 10 godina nakon osnutka krovne institucije hrvatske manjinske zajednice u Srbiji. U okviru istog seminara hrvatsku zajednicu je predstavljao i Dario Španović koji imao izlaganje studije slučaja na temu: „Uvođenje predmeta hrvatski jezik sa elementima nacionalne kulture u Srijemskoj Mitrovici“.

Mato Groznica je u ime HNV-a sujelovao i na drugom seminaru gdje je izlagao na temu: „Službena upotreba hrvatskog jezika u Vojvodini”, dok je Ankica Jukić-Mandić u okviru istog seminara održala predavanje na temu: “Prevođenje na hrvatski jezik u Skupštini AP Vojvodine”.

Obzirom na prisutne podjele unutar Vlaške zajednice, sudionici seminara su bili živo zainteresirani da izravno dobiju informacije iz pojedinih oblasti manjinske samouprave, te da raspravljaju  o stanju unutar vojvođanskih manjinskih zajednica, posebice hrvatske, koja je i sama suočena i opterećena tzv. “bunjevačkim pitanjem”, ali i rusinske koja, također, ispašta zbog podjela unutar zajednice.

Nameće se zaključak da su seminari veoma korisni ne samo za Vlašku zajednicu, već i za sve druge zajednice, budući da se u konačnici može reću da se većina manjinskih zajednica suočava sa istim ili sličnim problemima, bilo da su u pitanju odnosi unutar same zajednice ili da je u pitanju odnos državnih institucija, na svim razinama vlasti, spram manjinskih zajednica.

Iskazana je velika želja za ovakvom ili sličnom suradnjom, te potreba za učestalijom međusobnom komunikacijom i koordinacijom među nacionalnim zajednicama.

Sljedeći seminar Očuvanje i razvoj manjinskih kultura u Srbiji – razmjena iskustava između vojvođanskih manjina i vlaške zajednice biće održan u Kladovu, od 29. do 31. ožujka 2012.

M.G.

 

 

 

 

 

 

Prikupljeni potpisi potpore DSHV-a izbornoj listi „Izbor za bolji život – Boris Tadić“

U prostorijama glavnog ureda  DSHV-a u Subotici te u prigradskim Mjesnim zajednicama 15. ožujka  2012. godine DSHV je u veoma kratkom vremenu prikupio preko 800 neophodnih potpisa potpore za predaju izborne liste „Izbor za bolji život – Boris Tadić“, te prebacio zacrtanu kvotu u okviru koalicije za više od 70%. Ovako dobar odaziv Hrvata u gradu Subotica daje nadu dobrom izbornom rezultatu koalicije „ Izbor za bolji život – Boris Tadić“ koju sačinjavaju DS – DSHV – SDP.

 

Prijedlog aktivnosti koje organizira DSHV u izbornoj kampanji 2012.

Datum Mjesto Vrijeme Opis
14.03 Stari Žednik 18:30 Prikupljanje potpisa
Verušić 18:30 Prikupljanje potpisa
Bikovo 18:30 Prikupljanje potpisa
15.03. Subotica, Dom DSHV 8 do 18 Prikupljanje potpisa
Bajmok 10 do 16 Prikupljanje potpisa
Đurđin 16 do 20 Prikupljanje potpisa
Tavankut 8 do 18 Prikupljanje potpisa
19.03. Subotica, Crkva Sv. Roka 17:30 Svečano otvorenje Župnog doma župe S. Roka
Subotica, Dom DSHV 19:00 Svečano potpisivanje Koalicijskog ugovora
10.04. Sonta, Dom kulture 20:00 Konvencija DSHV
11.04. Žednik 18:00 Konvencija DSHV
Đurđin 20:30 Konvencija DSHV
14.04. Đurđin Prelo, Roll-up i pozdravni govor
17.04. Srijemska Mitrovica, Hrvatski dom 20:00  

Konvencija DSHV

20.04. Bački Monoštor, Dom kulture 18:00 Konvencija DSHV
Sombor, Hrvatski dom 20:00 Konvencija DSHV
24.04. Mala Bosna 18:00 Konvencija DSHV
Tavankut, Dom kulture 20:30 Konvencija DSHV
25.04. Hrvatski Majur Blagoslov žita – Dužijanca
27.04. Subotica, KTC 19:00 Završna konvencija

 

 

 

 

Posjet Župana Novom Sadu

 

U utorak, 20. ožujka, Skupštinu AP Vojvodine posjetilo je visoko izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije, predvođeno županom Božom Galićem. Župan se skupa sa suradnicima i Generalnom konzulicom Ljerkom Alajbeg sastao s izaslanstvom koje je predvodio predsjednik Skupštine APV, Sándor Egeresi u čijem sastavu su bili i predstavnici HNV-a Petar Kuntić i Mato Groznica. Izaslanstvo iz Hrvatske činili su još i Željko Cirba i  Đorđe Ćurčić, zamjenici župana, Marinko Beljo, predstojnik Ureda župana,  Gabrijela Žalac, pročelnica Upravnog odjela za međunarodnu suradnju i regionalni razvoj i Jovan Ajduković, savjetnik župana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina i prekograničnu suradnju.  Tema sastanka između ostalog bila je i obnavljanje bilateralnog sporazuma između Županije i AP Vojvodine koji je sklopljen 2002. godine i koji bi se sada inovirao. Na tome će se raditi narednih mjeseci, a uskoro se očekuje i potpisivanje trilateralnog sporazuma između ove dvije potpisnice i jedne potpisnice iz Mađarske. Nakon ovog, izaslanstvo iz Hrvatske nastavilo je razgovore i s potpredsjednikom Vlade APV i pokrajinskim tajnikom za međunarodnu suradnju i lokalnu samoupravu, Tomislavom Stantić i pokrajinskim tajnikom za znanost i tehnološki razvoj, prof.dr Dragoslavom Petrovićem. Tijekom razgovora dotaknuli su se i pitanja hrvatske nacionalne manjine kao i aktualnih pitanja oko informiranja na hrvatskom jeziku.

Nakon toga izaslanstvo je posjetilo i ured MO DSHV-A Novi Sad gdje su  ih primili predsjednik MO, Mato Groznica i dopredsjednica Ankica Jukić-Mandić kao i veliki broj članova  i predstavnici udruga iz Novog Sada i Petrovaradina.

Predsjednik MO Mato Groznica  pozdravio je goste i izrazio zadovoljstvo njihovim posjetom naglasivši da se nada kako to nije prvi i jedini posjet predstavnika i kolega iz Vukovarsko-srijemske županije.

U pozdravnoj riječi predsjednik Kuntić rekao je: „Osobita mi je čast da danas imamo ovdje ovako viđene goste. Možemo reći da Hrvati u Vojvodini unatrag 10. godina imaju dobru suradnju s institucijama iz matične države ali zapravo najbolju suradnju imamo s Vukovarsko-srijemskom županijom. Svaki put smo naišli na razumijevanje ove Županije i nadam se da će tako biti i nadalje. Ta suradnja sve više napreduje institucionalno i na razini izvršne vlasti APV-e kao i Skupštine APV-e. Suradnja se razvija na obostranu korist i nadam se da će to još više doprinijeti kako statusu Srba u Županiji tako i nas ovdje u APV-i.“ On je također istaknuo kako je ovaj posjet  povjesni moment. On je pozvao sve Hrvate bez obzira da li i kojoj političkoj opciji pripadaju da posjećuju ured DSHV-a u Novom Sadu, jer je to kuća svih Hrvata. Kuntić je govorio o osnutku  stranačke organizacije u Novom Sadu, aktivnostima  mladeži koja je napredovala i u izvršnu vlast. Također je predstavio i pohvalio Jelenu Tumbas glavnu urednicu radijske emisije na RTV i Anitu Žanić voditeljicu i novinarku informativnog programa na RTV.

Župan Vukovarsko – srijemske županije, Božo Galić govoreći o sastancima koji su prethodili posjetu MO DSHV istaknuo je kako su obavljeni razgovori dvaju izaslanstava koji su dobro prihvaćeni sa obije strane, kao i da to što ih zanima stanje nacionalnih manjina na njihovom teritoriju  i suradnja sa srpskom nacionalnom manjinom takvo ponašanje očekuju i od vlasti u AP Vojvodini prema hrvatskoj nacionalnoj manjini. Također je naglasio kako kroz razne projekte postoji šansa i za HNV-e i DSHV kao nositelje zaštite interesa hrvatske nacionalne manjine i da takva suradnja jos više može poboljšati odnose. Istaknuo je i veoma dobru suradnju s DSHV-om, Generalnim konzulatom u Subotici i s Veleposlanstvom.

„Gospodarske aktivnosti su nam slične, način života i mentalitet kao i razvitak poljoprivrede, stoga postoje razni temelji za gospodarsku suradnju“ istaknuo je Galić. On je izrazio i zadovoljstvo što DSHV poseduje svoje prostorije i u Novom Sadu jer je to u interesu zaštite hrvatskih prava i naglasio kako DSHV i dalje treba biti perjanica u tom dijelu  kao i da će suradnja i nadalje biti još bolja i da stoje na raspolaganju.

Nakon pozdravnih riječi predsjednika MO, dopredsjednice, župana i predsjednika DSHV-a, nazočni članovi, simpatizeri i ostali iznosili su probleme s kojima se susreću i upoznavali goste sa svojim radom. Naglašeni su problem urušavanja rodne kuće Bana Josipa Jelačića, pitanja otkupa tog prostora,  pitanja u svezi informiranja i mnoga druga. Razgovaralo se o ostvarivanju suradnje putem IPA programa, mogućim stipendijama za studente i drugim bitnim pitanjima.

 

Ankica Jukić-Mandić

 

 

 

 

Suvremeno pjesništvo vojvođanskih Hrvata

Ipak se kreće

 

Časopis Matice hrvatske za književnost, umjetnost i kulturu „Kolo“, godište XIX, br. 5-6,

,Zagreb 2010. u svom tematskom broju donosi kratak pregled „Suvremenomg pjesništva vojvođanskih Hrvata“. Izbor pjesama sačinio je Tomislav Žigmanov, u inspirativnom i informativnom,  predlošku izboru, naslovljenom: „Poetika hrvatskog ruba na prijelazu tisućljeća“ piše: Pjesništvo Hrvata u Vojvodini, postoji, što na narodnom jeziku, što na hrvatskom književnom standardu, više stoljeća…No,izuzmu li se kratka razdoblja između dvaju svjetskih ratova te ono neposredno nakon Drugoga svjetskog rata,do 1990. godine hrvatsko pjesništvo u Vojvodini, kao uostalom i njihova književnost u cjelini,nije imalo niti jedan ozbiljniji strukturalni činitelj“. Dodajmo i to da su pjesnici isključeni iz glavnine književnog prostora u matici.U tematskom broju časopisa „Kolo“, donosi se sumarni pregled hrvatskog pjesništva u Vojvodini. Znači, ipak se nešto kreće.No, potreban je veći trud među vovjođanskim pjesnicima i stvaraocima uopće.Podjeljenost, međusobna netolerancija, neorganiziranost, guši književni, život sve to može imati loše i negativne posljedice, od asimilacije do nestanka pisane riječi na hrvatskom jziku, pogotovu što nema kritičke percepcije niti valorizacije djela.

U Zborniku su zastupljeni pjesnici:

Fides Vidaković (1921.-2003.): Lazar Merković ( 1926..);Tomislav Ketig (1932.) ;Matija Molzer(1935.) ; Josip Temunović (1938.-2006.); Marko Vukov (1938.-1995.); Petko Vojnić Purčar (1939.); Jasna Melvinger(1940.); Branko Jegić (1944.-2002.); Vojislav Sekelj(1946.); Milovan Miković (1947.); Ilija Žarković(1947.-2009.);Lazar Francišković(1948.); Mako Kljajić (1950.); Josip Dumendžić (1951.); Mirko Kopunović (1952.); Ante Vukov (1955.) ; Zvonko Sarić (1963.); Blaženka Sarić (19668) Tomislav Žigmanov (1967.

Na kraju  je  kraća, bio- bibligrafska  bilješka o autorima.

V . S.

 

 

 

 

 

Održana  Skupština Foruma žena DSHV-a

 

Prošlo je četiri godine od osnivanja Foruma žena DSHV-a pa je tako ovog siječnja održana redovita, Izborna Skupština.

Prve godine rada su bile u znaku osnivanja Foruma žena po podružnicama pa su osnovani FŽ u Somboru, Subotici i Sonti. Nakon prvih koraka smatrali smo kako će raznovrsne aktivnosti privući žene u političku stranku pa smo organizirali raznolika predavanja, edukacije, posjete izložbama, humanitarne aktivnosti. Sve je to doprinjelo ne samo pojavljivanju žena nego i u pronalaženju sebe u politici.

Jedna od temeljnih zadaća uopće a naročito FŽ DSHV-a je da potiče dosljednu provedbu politike jednakosti žena i muškaraca. To je bila vodilja  u provedbi aktivnosti koje su se odvijale u većem dijelu proteklog razdoblja. Osnovna zadaća, ostvariti ravnomjeran broj žena vijećnica na prošlim izborima u gradu Subotici i Somboru je ostvarena.Uslijedila je zatim velika zadaća prikupljanja potpisa za elektore i ravnopravan broj žena vijećnica u Hrvatskom  nacionalnom vijeću. Ovih mjeseci, kada su se odvijali izbori na svim razinama u stranci, FŽ je bio taj koji je ukazivao na potrebu ravnomjerne zastupljenosti žena u tijelima Stranke.

Na Skupštini nije bilo kandidatkinja za predsjednicu FŽ DSHV-a sem dosadašnje predsjednice, Marijane Čović  koja je bila ponovno izabrana. Prema Statutu, predsjednica bira Tim sa kojim će raditi u narednom razdoblju. Tako su u timu za naredno razdoblje:

-Miljenka Dimitrijević, Sombor

-Vesna Prćić ,Subotica

-Snežana Vinko , Sonta

- Ilinka Vukoja , Subotica

- Branka Dačević,  Novi  Sad

-    Anica Nenadović , Srijem

 

Predsjednica FŽ DSHV-a je kao glavne točke Plana djelovanja u narednom razdoblju istakla praćenje  aktivnosti prigodom predlaganja kandidata za izbore na svim razinama u Srbiji vodeći  računa o ravnomjernoj zastupljenosti žena i muškaraca.  Druga važna zadaća će biti otvaranje stalnog rodnog dijaloga unutar tijela DSHV-a o prednostima i preprekama u postizanju ravnomjerne zastupljenosti i pronalaziti način za prevazilaženje eventualnih prepreka.

Marijana Čović

 

 

 

 

 

Ulice s imenima hrvatskih velikana u Vojvodini

Ulica Ante Evetovića Miroljuba

 

Nije teško pronaći Ulicu Ante Evetovića Miroljuba na internetu, jer se začas pokaže takva ulica kako u Subotici, tako i u Valpovu. Međutim, u želji da i čitateljima Glasa ravnice pokažemo fotografiju ulice, morali smo proći čitav grad, otići na periferiju, prenijeti bicikl preko šina, izaći na prašnjav put i pokušati naći nešto što bi ilustriralo Ulicu Ante Evetovića Miroljuba. Bila je to prava avantura. Je li ovaj velikan duha i pera zaslužio ovakvu lokaciju, procijenite sami!

Tko je taj naš Miroljub? Starije generacije znaju ponešto o svećeniku i pjesniku, a neki su bili na postavljanju njegove biste pokraj subotičke katedrale-bazilike (1936.). Poprsje mu se nalazi i u Aljmašu.

Ante Evetović, franjevac, svećenik, pjesnik, lektor filozofije i crkvene povijesti rodio se 12. VI. 1862. u Aljmašu. Otac Dano Evetović „Grujin“ i majka Imerka Antunović imali su trinaestero djece, od kojih je Miroljub rođen kao šesti. Na krštenju je dobio ime Franjo, a ime Antun nosi od stupanja u franjevački red te ga zadržava i nakon prelaska u svjetovne svećenike. Njegov je brat Ivan, župnik i prepozit u Baču, bio upravitelj biskupskih dobara te zastupnik u madžarskom i jugoslavenskom parlamentu. Obitelj je bila u srodstvu s biskupom Ivanom Antunovićem, čiji je Miroljub bio štićenik.

U Kalači je završio gimnaziju, a potom je, prema preporuci biskupa Antunovića, stupio u franjevačku provinciju sv. Ivana Kapistrana 1881. U Baji je 1886. zaređen za svećenika. Mladu misu imao je u rodnom Aljmašu.

Kao mlad i obrazovan svećenik, najprije postaje lektor filozofije u Fedvaru, a zatim je u Baji profesor crkvenog prava i povijesti. Godine 1899. istupio je iz franjevačkog reda te postao svjetovni svećenik Pečuške biskupije. Nakon što je postao kapelanom u Egragu (mađ. Egerág), malenu baranjskom mjestu, službovao je kao kapelan u Valpovu, sljedeće godine je župnik u Veliškovcima, a od 1902. do 1912. u Harkanovcima. U Valpovo prelazi 1912., gdje je župnik do svoje smrti 24. II. 1921.

U književnosti se javio 1884. kao bogoslov i za četrdesetak godina svojega djelovanja ostavio je dubok trag u hrvatskoj književnosti u ugarskom Podunavlju. Njegova lirika ima i preporodnu notu s obzirom na to da je i sam uočio važnost materinskoga jezika i pripadnosti hrvatskomu narodu. Stekao je izvrsno obrazovanje, govorio je nekoliko jezika (njemački, francuski…) i sam je sudjelovao u društvenom životu. Pjesme je pisao hrvatskim književnim jezikom, ali je do kraja života ostao vjeran zavičajnomu govoru, ikavici, kojom je i počeo pisati. Objavljivao je pjesme u Nevenu i u kalendaru Subotička Danica, u Subotičkim novinama te u hrvatskim književnim časopisima, kao što su Vienac, Smilje, Kolo Matice hrvatske, Prosvjeta, Narodna obrana, Jeka od Osijeka, Hrvatski branik. Pod pseudonimom Miroljub ulazi u hrvatsku preporodnu književnost, pokazujući izrazito pjesničko umijeće. Piše rodoljubnu poeziju, lirski i socijalno intoniranu, nježnu i pejzažnu, duhovnu i refleksivnu, katkad prigodnu, a najčešćim s ciljem razvijanja nacionalne svijesti među suzavičajnicima. Svojom poezijom postao je prvi pjesnik među bačkim Hrvatima koji se za života etablirao pišući hrvatskim književnim jezikom te s njime počinje suvremena povijest bunjevačke književnosti.

U 2012. godini, koju s pravom zovemo Godinom stoljetnih obljetnica hrvatskih velikana u Vojvodini, sjećamo se velikana duha i uma koji su nas svojim djelom i postignućima na području kulture i znanosti zadužili i koji su upravo tim djelom nadrasli sve granice. Jedan od takvih je i svećenik i pjesnik kojega se sjećamo o 150. obljetnici njegova rođenja. To činimo s ponosom, poštujući velikane, jer narod koji ne zaboravlja svoju povijest, može računati na vlastitu opstojnost i u teškim vremenima globalizacije i onda kada se nalazi u manjinskom položaju, izvan prostora države matičnog naroda kojemu pripada.

 

Katarina Čeliković

 

 

 

 

 

 

Br. 1 – startno obilježje koalicije „IZBOR ZA BOLJI ŽIVOT – BORIS TADIĆ “ izbora na svim razinama u Republici  Srbiji 6. svibnja 2012. godine

 

  1. – IZBORI ZA NARODNU SKUPŠTINU REPUBLIKE SRBIJE

KOALICIJA: „IZBOR ZA BOLJI ŽIVOT – BORIS TADIĆ“

Koaliciju sačinjavaju:  DS – Boris Tadić

LSV – Nenad Čanak

SDPS – Rasim Ljajić

DSHV – Petar Kuntić

Partija Zelenih – Ivan Rakić

DHSS – Olga Batić

 

Kandidat DSHV-a za narodnog poslanika: Petar Kuntić,dipl.ing.

ZAOKRUŽI Br. 1


  1. – IZBORI ZA SKUPŠTINU AP VOJVODINE

KOALICIJA:  „IZBOR ZA BOLJU VOJVODINU – BOJAN PAJTIĆ“

Koaliciju sačinjavaju: DS – Bojan Pajtić i DSHV – Petar Kuntić

Kandidat DSHV-a za pokrajinskog zastupnika – Mata Matarić ing.

Na proporcionalnoj listi ZAOKRUŽI Br. 1


  1. -  IZBORI ZA SKUPŠTINU GRADOVA SUBOTICE, SOMBORA, SREMSKE MITROVICE I OPĆINA  APATIN I BAČ

KOALICIJA: „IZBOR ZA BOLJI ŽIVOT – BORIS TADIĆ“

ZAOKRUŽI Br. 1

 

  1. – IZBORI ZA SKUPŠTINU I SAVJET M.Z. BAJMOK

KOALICIJA: DS – DSHV

ZAOKRUŽI Br. 1