Vojislav Sekelj

 

Izbori, izborise za  OSAM – ta naši smo

 

Ožujak.

Pa još četvrti.

Skoro kao jahači apokalipse završavam uređivanje izbornog broja našega glasila.

Urednik, ( po Hipokratu) sangvistički deka u bradu, veli danas je već treći, broj izlazi sedmog, tekstovi su svi gotovi samo tvoj uvodnik nedostaje, kažem on samo fali al tuje.

Mašem ramenima i odlazim, na novu predstavu, u naše pozorište sa nadom da će mi se inspiracija i tekst javiti dok se ovo tetro komedija ne otvori, od ove zgradurine ne završio

I eto nolens-volens jutro pet sati brijem se između ostalog i tuširam, hitam na autobus u šest sati i deset minuta, ulazim u autobus, danas je četvrti, Drago čeka tekst a nadam se da će mi i Goga pomoći u prekucavanju jel sam i oćoravio. Ulazim na pridnja vrata autobusa broj šest Palić- via Subotica- Mali Bajmok, komšija novalentno oma sida do mene pospan ili nedaj bože ne naspavan iz neba pa u rebra u polupraznom autobusu da svi čuju – dobro komšo oćeš izać na izbore (rekao je naglasovanje- mada je to zvučilo pežurativno). Skoro sam se prekrstio. Zar mi nije dosta moje muke. Em uvodnik moram napisati još me i on gnjavi da li ću izać na izbore i pita me kako ćemo (ironički se smije proći). Kažem iz autobusa ću izać sam a kako ćemo na izborima proći neznam, uostalom i tako ne idemo zajedno i onako priko bilog banka upitam oćeš ti na izbore izići, snuždeno kaže pa ja ni tako ništa ne dobivam. Odgovaram pa prvo nešto triba da daš  pa da onda dobiješ.

Autobus se zaustavlja kod glavne autobuske stanice na Paliću, a tu je pravi stambedo školaca ( e de vam je kultura), bez pardona gaze, grabe, grizu zalogaj sjedala, kao kokoške a u učionici će sjediti cio dan. U autobusu krešti muzika , mobilni se čuje na sve strane, a jeftini mirisi se rasuli.

Komšija pita no šta ćemo sa izborima i ponovo opetujem, prvo moraš i ti nešto dati a dal ćeš nešto dobiti kazat će ti se samo al biće već kasno. Razmisli na dicu i na one koji dolaze. Pa dobro šta ako izađem, šta da radim – Zaokruži osam i vrime će pokazati svoje ako doživimo. Već smo kod Patrije, izlazim iz autobusa a on normalno ide na buvljak.

Zahvajujući Gogi, tekst smo priveli kraju, zahtjeva lekturu a u ostalom po bivšem ministru prosvete i kulture pravopis i nije važan a konačno i ovaj ministar prosvete i kulture je shvatio da je bolje biti prva violina u filharmoniji nego posljednja rupa na svirali.

Nešto malo ozbiljnije:

„Neobavezno obvezujuće, a u ovome trenutku i odgovorno, moramo poći od postavke da čovjekovu bit određuje politika, bez obzira što osobni stav može biti, a čest i jest:“mene politika ne interesira“.Ovaj skriveni, negativni naboj prema politici upućuje da subjekt, persona, osoba… ne poznaje samoga sebe niti okruženje u kojemu živi, niti pak razlog vlastite mučnine i ravnodušnosti spram političkog polja, koje ga socijalno, povijesno i konkretno čini onim što jest i koje ga privlači za sve ono što je u njemu i oko njega.

Oporba ne obećava, ona traži vlast da bi naknadno ponudila proces demokratizacije društva. Znači, prvo vlast, pa onda demokracija, što možda i može biti, ali sumnjam.No, ona nema dimenziju odgovornosti u cijeloj izbornoj igri, jer niti je dovoljno moćna niti je uplašena, a lažima se služi umjereno, u granicama podnošljivosti.Na običnog čovjeka svojim ponašanjem djeluje zbunjujuće. Može i osupnuto.

Gubitnik na ovim izborima manje gubi nego što dobiva, što je već izazov.“

– Žig, broj 57, 19.listopada 1996.

 

 

Održana godišnja skupština subotičke podružnice DSHV-a

U Subotici je u petak, 31.1.2914. godine, u prostorijama sjedišta stranke
održana redovita godišnja skupština subotičke podružnice DSHV.Izvješće o
radu podnio je predsjednik podružnice Martin Bačić, koji se u svome
izvješću osvrnuo na najznačajnije dogadjaje iz proteklog perioda od dvije
godine.Osvrnuo se na formiranje obje koalicije u lokaklnoj samoupravi,
naročito ovoj drugoj, koja je u koaliciji sa SPS i SNS, a što je bilo
iznenadjenje medju članovima stranke, i neodobravanje,  istaknuvši da je ta
koalicija stvorena munjevitom brzinom i da nije moglo biti govora o bilo
kakvoj konzultaciji  sa članstvom.Medjutim, Podružnica je izmedju dva
moguća rješenja, opozocija ili pozicija, odabrala ovo drugo.Što se tiče
budućih zadataka, najvažniji su sada parlamentarni izbori, izbori za
hrvatsko nacionalno vijeće rad na popunjavanju upražnjenih mjesta u mjesnim
organizacijama.
Nazočni delegati su prihvatili izvješća.

Donosimo neke akcente izvješća predsjednika podružnice Martina Bačića:

„Pred nama su izbori, za sada samo za parlament Republike Srbije.

Kada se radi o bliskoj prošlosti, ali isada još aktuelnoj stvari, to je ono što je izazvalo dosta nezadovoljstva među članovima zbog pristupanja sadašnjoj koaliciji u lokalnoj samoupravi.Tu odluku donijelo je najuže rukvodstvo podružnice, ja lično uz konsultaciju sa mojom zamjenicom i uz konsultaciju sa dosadašnjim koalicijskim partnerom Demokratskom strankom. Razlog tomu je velika brzina kojom je stvorena ta koalicija.

Jedan dio članstva u stranci bio je iznenađen da je DSHV prišao koaliciji koja je odlučila smijeniti lokalnu vlast u kojoj je stranka bila u koaliciji sa Demokratsko mstrankom.Najveći dio primjedaba odnosio se na to što se stranka priključila koaliciji u kojoj se nalaze i odbornici Srpske napredne stranke, stavljajući primjedbu da smo zaboravili stajališta te stranke od prije dvadeset godina, kada su pojedinci iz te stranke bili u srpskoj radikalnoj stranci.

Međutim, stvari stoje drugačije.Ideja o osnivanju nove koalicije u lokalnoj samoupravi potekla je od Saveza vojvođanskih Mađara, ideju je provodio sadašnji gradonačelnik Jene Maglai.Njegova pitanja su bila jasna, zovemo Vas, imate rok za izjašnjenje od manje od dvadesetčetiri sata, konkretno ostavljen nam je rok nešto više  od dvanaest sati narednog dana. Nije bilo mogućnosti da se sazove bilo koji organ upravljanja strankom, pa ni odbor subotičke podružnice, jer se sve dešavalo od devetnast sati jednog dana do devet sati narednog dana. Konsultirali smo se i sa dotadašnjim koalicijskim partnerom, koji je nakraju rekao da ne treba da se obaziremo na njihov budući status, već da sami odlučimo što želimo raditi u budućnosti.

Nova koalicija je odamah nakon toga održala i sastanak radi podjele funkcija u stalnim i povremenim tijelima samouprave, a kasnije i raspodjelu mjesta po fondacijama, te javnim poduzećima i javnim ustanovama.

Na funkciju člana Gradskog vijeća predložen je, što je usvojeno Blaško Stantić, raniji uamjenik gradonačelnika, a za pomoćnika gradonačelnika dipl.ekonomist Siniša Babičković.

Podružnici se  zamjera što smo u ovom periodu za vijećnike izabrali „dičurliju“, al ita „dičurlija“ danas ima toliko godina da su neki izišli iz generacije omladine, a i njihov izbor je odobren od strane Odbora podružnice, koji je ustvari sam  izvršio izbor. Lično sam ponosan na to što smo izabrali ovako mlade i obrazovane ljude za vijećnike u lokalnu samoupravu.

Svima je poznato da se stranka sada finansira iz budžeta Republike Srbije.Sada su raspisani novi izbori prema jednoglasnoj odluci Vijeća DSHV-a, stranka će pokušati osigurati jedan poslanički  mandat u republičkom parlamentu preko koalicije sa Demokratskom strankom, i također jednoglasno izglasanom odlukom da i budući predstavnik tj.poslanik bude predsjednik stranke Petar Kuntić.

Lično smatram da u sadašnjoj političkoj situaciji, kako u gradu, tako i u državi da nema nikakvih smetnji da naša stranka bude u koaliciji sa bilo kojom od parlamentarnih stranaka, kako u gradskoj, tako i u republičkoj skupštini.

Obzirom da je naša odbornička skupina bila inicijator donošenja Gradske odluke o imenovanju organizacijskog odbora Dužijance, koju odluku su odbornici jednoglasno usvojili, a koja je bila povod da se osnuje novo udruženje građana pod nazivom „Dužijanca“. Naravno da nemamo ništa protiv da bilo tko osnuje bilo kakvu udrugu, i to Demokratski savez Hrvata u Vojvodini uvažava. Jedino, što je važno, da želimo i dalje da se novci što ih država daje za Dužijancu, ako ih bude davala, moraju opravdati.

Na kraju, želim ukazati da se u zadnje vrijeme u Vijeću javlja kao diskutant predsjednik somborske podružnice DSHV-a navodeći da subotička podružnica protivno Statutu stranke, mijenja koalicije, bez suglasnosti Vijeća, navodeći da smo se priključili crnim ljudima. Isto tako, već više puta je istaknuo da se u stranci i nacionalnom vijeću radi o „subotizaciji“ Hrvata. Lično smatram da Statut nije pogažen, a što se tiče „subotizacije“ potpuno sam siguran da ne bi bilo ni stranke ni Vijeća da nije Subotice.

To mi je povod da vas sve pozovem da se kroz diskusiju izjasnite o svemu bitnome za opstojnost stranke, potpuno hrabro i bez ikakvog ustručavanja“.

 

Subotica 31.1.2014. godine.

Martin Bačić

 

 

Skupština Podružnice Sombor

 

U Somboru je 7.veljače u velikoj dvorani Gradske kuće, održana  redovita Skupština Podružnice Sombor Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. Sjednici je  nazočilo  57 izaslanika mjesnih organizacija Sombor 1,2 i 3, Stanišić, Bereg,Bezdan , Monoštor i Vrbas.Gosti na skupštini su bili  predsjednik DSHV-a Petar Kuntić, zamjenik predsjednika stranke i predsjednik subotičke podružnice  Martin Bačić, dopredsjednica Vesna Prćić i predsjednik IO Hrvatskog nacionalnog vijeća Darko Sarić Lukendić.

Nakon obraćanja Petra Kuntića prešlo se na rad po dnevnom redu.Jednoglasno su usvojeni Izvješće o radu za prethodne dvije godine i Plan rada za predstojeće razdoblje koje je podnio predsjednik Podružnice Mata Matarić..

U  izvješću o radu naglašeno je da  je Podružnica Sombor u protekle dvije godine ostvarila značajne rezultate glede činjenice da su sva tri kandidata ove stranke na lokalnim izborima (na listi DS-a) izabrani za vijećnike Skupštine Grada Sombora. U međuvremenu Snežana Periškić imanovana je na mjesto vjećnice Gradskog vijeća, a u redovima gradskih vjećnika ostali su Adam Tubić i Mata Matarić, koji je i pokrajinski poslanik, član dva  odbora pokrajinske skpštine, član Savjeta za nacionalne zajednice Skupštine APV i potpredsjednik Programskog vijeća RTV-a. Čanovi DSHV-a su u šet skupštinskih odbora, dok je Zoran Čota predsjednik Savjeta za nacionalne zajednica, Mata Matarić je predsjednik UO Fonda za razvoj poljoprivrede, a u tri upravna odbora i dva nadzorna odbora javnih poduzeća također su članovi DSHV-a. Matarić je opetovano dodao da veliki problem u funkcioniranju i komunikaciji predstavlja to što je u Somboru, po odluci vijeća, ukinuto plaćanje namještenika u uredu.

U Planu rada u narednom dvogodišnjem periodu Podružnica Sombor  je predvidjela aktivnosti u  izborima na svim razinama. “Radićemo na upisu u poseban birački hrvatske manjinske zajednica i aktivno sudjelovati u izborima za HNV. Plan nam je i osnivanje dvije nove mjesne organizacije u Čonoplji i Lemešu. Obzirom da  na ove parlametrane izbore idemo u koaliciji sa DS-om preostaje nam aktivno samostalno sudjelovanje na lokalnim i pokrajinskim izborima, koji su i razina na kojoj se kreira i sprovodi manjinska politika. Vrijeme je da samostalnim izlaskom na izbore potaknemo zainteresiranost većine Hrvata za svoju sudbinu” iznio je Mata Matarić.

Nakon skupštine održan je predizborni skup , a nazočnima su se obratili Petar Kuntić i Siniša Lazić predsjednik Gradskog odbora DS u Somboru, koji su pozvali članove i simpatizere da na izborima glasuju za koaliciju koju predvodi DS sa Draganom Đilasom na čelu.

Ivan Karan

 

 

Održana skupština Podružnice DSHV-a Srijem

 

Zadatak svih – očuvanje identiteta

 

Predsjednik Petar Kuntić se osvrnuo i na predstojeće parlamentarne izbore te naglasio kako će DSHV na njima nastupiti u koaliciji s Demokratskom strankom, Novom strankom, Udrugom sindikata »Sloga« i Bogatom Srbijom te da se očekuju dobri rezultati u kojima bi DSHV i dalje ostao parlamentarna stranka i imao svoga zastupnika u Skupštini Srbije, što je iznimno važno za daljnji rad i razvitak stranke

Treća po redu redovita skupština Podružnice Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Srijem održana je u petak, 21. veljače, u prostorijama Hrvatskog doma u Srijemskoj Mitrovici. Skupštini je nazočio i predsjednik stranke Petar Kuntić, koji je na početku rada skupštine pozdravio radno predsjedništvo te nazočne delegate, pohvalio njihov rad i doprinos koji su dali stranci i istaknuo kako očekuje da će Podružnica Srijem po snazi i veličini postati druga podružnica u Vojvodini.

 

Na izborima u koaliciji

Predsjednik se osvrnuo i na predstojeće parlamentarne izbore te naglasio kako će DSHV na njima nastupiti u koaliciji s Demokratskom strankom, Novom strankom, Udrugom sindikata »Sloga« i Bogatom Srbijom te da se očekuju dobri rezultati u kojima bi DSHV i dalje ostao parlamentarna stranka i imao svoga zastupnika u  Skupštini Srbije, što je iznimno važno za daljnji rad i razvitak stranke.

Predsjednik Petar Kuntić se osvrnuo i na veliku ulogu u očuvanju hrvatskog identiteta koju na ovim prostorima imaju svećenici Katoličke crkve, te izrazio zadovoljstvo što su svećenici složni i što se veliki broj ljudi, među njima i mladež, okuplja na župama. Značajno je djelovanje i hrvatskih društava, kojih nije mali broj u Srijemu, a aktivno djeluju i članovi stranke.

 

Aktivno članstvo

Mjesni odbor DSHV-a Srijemske Mitrovice, zajedno s Vrdnikom i Novim Sadom aktivan je bio u prikupljanju potpisa prigodom izbora 2012. godine, čulo se u izvještaju o radu Podružnice Srijem. Djelovalo se i na otvorenju Ureda za manjinska pitanja u Srijemskoj Mitrovici – on je i otvoren i dobro funkcionira. Naglašeno je da su Hrvati jedina nacionalna manjina koja je uspjela proglasiti ustanove kulture od posebnog značaja za svoju zajednicu u Srijemskoj Mitrovici. Kroz stručnu praksu i javne radove uspjeli su mladima pomoći oko pronalaženja posla te je osnovan u skupštini grada i savjet za međuljudske odnose. Hrvatska zajednica u Srijemskoj Mitrovici u dogovoru s lokalnom samoupravom predstavlja most suradnje između Srbije i Hrvatske, odnosno Vukovarsko-srijemske županije i srijemskomitrovačke općine. Predsjednik DSHV-a podružnice Srijem Andrej Španović pohvalio je mladež koja je sudjelovala u mnogim projektima – mladež je išla u Ilok, sprijateljila se i ostala u kontaktu s mladeži HDZ-a u Iloku, posjetili su grad Gospić i išli su na putovanje u Zagreb, a istaknuo je koliko je važno da mladi upoznaju svoju državu i da vide da neko brine o njima i izvan njihovog grada. Promenili su i prostorije stranke, te su dobili opremljeniju i veću prostoriju u kojoj je smješten i ured Hrvatskog nacionalnog vijeća.

»U budućem periodu nas očekuju izbori za republički parlament gdje ćemo se mi uključiti i pomoći koliko je u našoj moći. Trudit ćemo se da i suradnju s Vukovarsko-srijemskom županijom poboljšamo i uspostavimo da mi budemo taj most preko kojega će se odvijati suradnja. Poslije izbora za nacionalno vijeće očekujemo da će doći do neke decentralizacije pa da se, kao što je otvoren i ured za nacionalno vijeće, isto tako otvori i jedno radno mjesto Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, jer smatramo da u Srijemu ima dosta toga što bi se trebalo istražiti, a što ima veliki utjecaj za hrvatsku zajednicu u Vojvodini«, iznio je predsjednik Podružnice DSHV-a Srijem Andrej Španović u planu i radu za budući period.

Ana Dujić

 

 

Održana Skupština Podružnice DSHV–a Južno Podunavlje – Sonta

 

Dobri rezultati u prethodne dvije godine

 

Zahvaljujući sustavnom radu, Podružnica je solidno zastupljena u političkom životu općina Apatin i Bač, rekao je predsjednik Andrija Ađin

 

Redovita Skupština Podružnice DSHV-a Južno Podunavlje – Sonta održana je u četvrtak 13. veljače, u maloj dorani Doma kulture u Sonti. Skupštini je bilo nazočno pedesetak izaslanika iz mjesnih organizacija Sonta, Vajska i Odžaci, te predsjednik DSHV-a Petar Kuntić, dopredsjednik stranke i predsjednik Podružnice Sombor Mata Matarić, član Predsjedništva stranke Pere Horvacki i član Vijeća DSHV-a Blaško Stantić.

 

Uspješno dvogodišnje razdoblje

Izvješće o radu u prethodne dvije godine prezentirao je predsjednik Podružnice Andrija Ađin. Najveći uspjeh je, svakako, participacija u vlasti općina Apatin i Bač, te formiranje Mjesne organizacije u Odžacima. »U Skupštini općine Apatin imamo jednoga zastupnika i jednoga u općinskom Savjetu za međunacionalne odnose. Podbacili smo samo u izborima za Savjet MZ Sonta, s pet članova u prethodnom mandatu pali smo na tri. Razlozi su, pretpostavljam, u vrlo prljavoj kampanji, s kakvom se stranka u Sonti do sada nije susretala«, rekao je Ađin, a veliko zadovoljstvo izrazio je i zbog participiranja članova Podružnice na visokim dužnostima u stranci i HNV-u. Kako je istaknuo Željko Pakledinac, izbori su uspješno apsolvirani i u općini Bač. »Na izbore u 2012. godini u općini Bač smo podržali koaliciju okupljenu oko DS-a. Nakon svih postizbornih turbulencija, od 14. prosinca 2012. godine obnašamo vlast u općini, a među zastupnicima je jedan naš član. Zastupljeni smo i u izvršnoj vlasti, naše je mjesto načelnika Općinske uprave«, rekao je Pakledinac i dodao kako su i u Savjetu MZ Vajska zastupljena dva člana stranke. O formiranju MO DSHV-a u Odžacima nazočne je izvijestio Ivan Majić. »Sam iskorak stranke u Odžake, do prije nekoliko godina nezamisliv, veliki je uspjeh sam po sebi. U specifičnom ozračju na području ove općine nije se ni znalo koliko ima Hrvata. Dolaskom DS-a na vlast u Odžacima sve se mijenja, pa tako nestaju i mnogi strahovi među našim ljudima. Danas s ponosom ističem kako više nije sablazan biti Hrvat u sredini u kojoj živimo«, rekao je Majić. Izvješće o radu u prethodne dvije godine usvojeno je jednoglasno.

 

Nastaviti započeto

U nastavku, predsjednik Ađin je prezentirao plan rada u idućem razdoblju. Prioritetna zadaća ostaje formiranje MO Apatin, te formiranje mjesnih organizacija Foruma žena i Mladeži tamo gdje još ne postoje, te Mladeži Podružnice. Prva zadaća vezana je za predstojeće parlamentarne izbore, zakazane za 16. ožujka. DSHV ni ovoga puta na izbore ne izlazi samostalno, koalicijski sporazum potpisan je s dosadašnjim partnerom Demokratskom strankom. Stoga se u realizaciju predizbornih aktivnosti pošlo već i prije ove Skupštine. Jednoglasno je prihvaćen i plan rada za iduće razdoblje.

 

Izvanredni izbori

O situaciji u stranci glede predstojećih izvanrednih parlamentarnih izbora nazočne je izvijestio predsjednik Petar Kuntić: »U posljednjih sedam godina četvrti put idemo na republičke izbore, što samo po sebi govori da su problemi u državi veliki i to ne samo gospodarstveni, nego i politički.« Kuntić je govorio i o aktivnostima stranke glede nedavne promjene koalicijskoga statusa u Subotici, te o odluci čelništva stranke da se na predstojeće izbore ide u koaliciji s Demokratskom strankom.

Na koncu zasjedanja Skupštine, za svoje aktivnosti javno su pohvaljeni pojedini članovi poput Ane Tudor, Saše Matića, Dalibora Ađina i Davora Baloga. Prihvaćena je i ostavka Snežane Vinko na sve dužnosti u stranci. Na njezino mjesto u Vijeću jednoglasno je izabran privatni poduzetnik Željko Zec, a za v.d. predsjednice Foruma žena imenovana je Renata Kuruc.

Ivan Andrašić

 

 

ODRŽANA 6. IZBORNA SKUPŠTINA MLADEŽI DSHV

Pred oko 50 delegata i simpatizera   24.siječnja održana je 6. redovita i izborna skupština Mladeži DSHV u prostorijama stranke. Kako je izabranim članovima Predsjedništva Mladeži  istekao dvogodišnji mandat  Pravilnikom Mladeži predviđeno je ponovno biranje svih članova. Delegati na skupštini su bili članovi mjesnih organizacija mladeži uglavnom teritorijalno raspoređenih iz svih podružnica stranke.Prisutne delegate pozdravili su  gosti  u prvom redu  predsjednik Kluba Demokratske omladine Subotica gdin Dalibor Karadža.Skupštini su i nazočili  gdin Ivan Karan  ravnatelj NIU „ Hrvatska riječ“ te Siniša Babičković pomoćnik gradonačelnika Grada Subotice.Članove Mladeži i delegate je na početku  radnog dijela skupštine pozdravio Predsjednik DSHV-a gdin Petar Kuntić koji je govorio o uspješnosti rada i svim provedenim aktivnostima prethodnog ovodstva Mladeži na čelu sa Sinišom Skenderovićem i Josipom Vojnić Tunić koji su obnašali ove dužnosti tijekom  tri prethodna mandata te poručio novom rukovodstvu Mladeži da će imati podršku od rukovodstva stranke.Od svog rada u Mladeži u svom izvješću oprostio se i Sinša Skenderović predsjednik  prve reosnovane Mladeži i zahvalio se na povjerenju poželjevši budućem rukovodstvu puno uspjeha u budućem radu. Tijekom  daljeg rada izborne skupštine izabrano je novo rukovodstvo Mladeži na čelu sa Mladenom Petrešem diplomiranim inženjerom iz Tavankuta koiji je  dugogodišnji aktivist stranke i  bio je jedini kandidat za predsjednika .Za zamjenika predsjednika izabran je Mario Vrselja iz Srijemske Mitrovice a pet članova Predsjedništva Mladeži koje je novi predsjednik imao pravo predložiti po aktima Mladeži su Marina Gabrić, Nikola Gabrić i  Tamara Dulić svi iz Subotice te Vanja Pakledinac iz Bača i Tatjana Periškić iz Bačkog Monoštora. Kao poslednja točka skupštine bila je verifikacija svih predsjednika mjesnih organizacija Mladeži koji su članovi Predsjedništva podmlatka po funkciji.

Nakon završetka radnog dijela skupštine održan je i domjenak i druženje za sve delegate te goste simpatizere.

 

Siniša Skenderović

 

 

ODRŽANA  XII. REDOVITA   SKUPŠTINA  DSHV-a

 

U prepunoj dvorani zgrade „Nove općine“ u Subotici održana je u petak 28. veljače 2014. godine XII. redovita skupština DSHV-a.

Skupštini su nazočili izaslanici iz svih podružnica DSHV-a i to Subotica, Sombor, Južno podunavlje i Srijem a skupštinom je predsjedavao Petar Kuntić, predsjednik DSHV-a.

Po prvi puta na skupštini su u radnom dijelu nazočili članovi DSHV-a iz novoformiranih mjesnih organizacija: Zrenjanin, Odažci i Prozivka.

Na početku rada skupštine nazočne izaslanike DSHV-a pozdravio je generalni konzul Republike Hrvatske, Dragan Đurić, te član predsjedništva Demokratske stranke dr Oliver Dulić koji je pozvao sve izaslanike DSHV-a da podržu koaliciju  „Sa Demokratskom strankom za demokratsku Srbiju“ na parlamentarnim izborima 16.03.2014. godine. ( Redni broj 8. na listiću za glasovanje).

U svom jednosatnom izvješću o radu DSHV-a u posljednje dvije godine, predsjednik DSHV-a se osvrnuo na susrete s predsjednikom Republike Hrvatske, Ivom Josipovićem i predsjednikom Republike Srbije, Tomislavom Nikolićem u Tavankutu i Beogradu, ponovo je aktualizirano pitanje garantiranih mandata u predstavničkim tijelima sukladno Sporazumu o zaštiti manjina između Republike Hrvatske i Republike Srbije, podnijeto je izvješće  o uzrocima smanjenja broja Hrvata u Republici Srbiji, izvješće o nakladničkoj djelatnosti u DSHV-u te suradnji s Hrvatskim nacionalnim vijećem. Također, predsjednik DSHV-a se osvrnuo i na aktualnu političku situaciju u Republici Srbiji te zaključio da nova Vlada Republike Srbije mora pokrenuti teške reforme u javnoj upravi i javnim poduzećima, pokrenuti gospodarstvo,  poboljšati kreditni rejting države, privući strana ulaganja te smanjiti nezaposlenost.

Na kraju izvješća predsjednik Kuntić je upoznao izaslanike DSHV-a s opredjeljenjem DSHV-a da se na predstojećim parlamentarnim izborima u Republici Srbiji nastupa skupa u predizbornoj koaliciji s Demokratskom strankom, Novom strankom i Bogatom Srbijom te udruženim sindikatima“Sloga“, listu podržavaju i Vojvođanski klub, te pozvao sve pobornike demokracije u Republici Srbiji da 16. ožujka 2014. godine iziđu na izbore i zaokruže redni broj. 8. koalicije „Sa Demokratskom strankom za demokratsku Srbiju“ na čijoj se izbornoj listi nalazi i kandidat DSHV-a Petar Kuntić.

Nakon diskusije na skupštini izaslanici su velikom većinom usvojili izvješća o radu, finansijsko izvješće, te izvješće nadzornog odbora.

 

PRESS  DSHV-a

 

 

ČELNICI HRVATSKE MATICE ISELJENIKA IZ ZAGREBA BORAVILI U BAČU

 

POTPORA HRVATSKOJ ZAJEDNICI

 

Izaslanstvo Hrvatske matice iseljenika iz Zagreba, koje su činili ravnatelj ove institucije mr.sc. Marin Knezović, predsjednik Upravnog odbora HMI i zastupnik u Saboru RH dipl.pol. Ivo Jelušić te ravnateljica Odsjeka za hrvatske manjine dipl.iur. Marija Hećimović, posjetilo je u petak, 7. veljače 2014., Bač.  Tom prigodom, pokraj predstavnika svih hrvatskih udruga kulture u općini, skup su uzveličali ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i dopredsjednik Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske pri Vladi RH prof. Tomislav Žigmanov iz Subotice te tajnik Hrvatskog nacionalnog vijeća i načelnik općinske uprave Bač dipl.iur. Željko Pakledinac iz Vajske.

 

Gosti su najprije  posjetili župnu crkvu svetog Pavla gdje im je župnik vlč. Josip Štefković govorio o ovom veliko zdanju, građenom u isto vrijeme kada je građena i subotička katedrala, a potom su obišli Franjevački samostan i crkvu Uznesenja bl. Djevice Marije, gdje ih je dočekao fra Josip Špehar, predstojnik samostana. Za neke, koji su prvi put došli u ovo mjesto, to je bilo pravo otkriće i nisu krili pozitivne dojmove pa čak i iznenađenje brojnim detaljima, koje su čuli i vidjeli u ova dva sakralna objekta, a do sada za njih nisu  znali.

 

Susret je završio u Didinoj etno kući gdje je održan ugodan razgovor s predsjednicima udruga, a gosti su mogli razgledati stalni postav uređenih šokačkih soba i obnovljenu staru kovačnicu. Zatim se govorilo o problemima s kojima se susreću Hrvati u Vojvodini, o nepovoljnoj demografskoj slici, pomanjkanju vlastitih prostorija u udrugama, poteškoćama u izradi projekata,  kadrovskim problemima, kasnom pristizanju financijskih sredstava po natječajima, ali i o unutrašnjim problemima i pasivnosti pojedinaca. O ovim pitanjima i ostvarivanju bolje prekogranične suradnje iscrpno je govorio prof. Žigmanov, a g. Pakledinac je pohvalio lokalnu upravu i naglasio, da je sadašnja lokalna vlast spremna pomoći ne samo hrvatskoj, nego i svim drugim manjinskim zajednicama. Marija Hećimović se ponajviše usredotočila na samostan i njegovu bržu obnovu a uz to je pokazala da prilično poznaje sve probleme s kojima se bački Hrvati susreću.

 

Na koncu sastanka i druženja u lijepom šokačkom ambijentu, gosti su izrazili  svoje vlastite dojmove i pojasnili cilj ovoga posjeta:

 

„U posjetu Srbiji želja nam je bila upoznavanje s problemima i djelovanjem predstavnika hrvatske manjine u ovom dijelu Bačke. Saznali smo dosta toga što tišti Hrvate u ovom kraju, koji su njihovi problemi, te koliko se i kako za njih brine Hrvatska, kao njihova matična država. Ovdje postoje ljudi koji su u stanju očuvati identitet i opstanak na ovom području, što svjedoči i pet hrvatskih udruga koje djeluju u ovoj općini. Povezivanje sa susjednim općinama u Hrvatskoj i razvijanje prekogranične suradnje dobar je put za budućnost, jer, ulaskom Hrvatske u EU, dosta se toga promijenilo na obje strane granice. Prije svega otvara se mogućnost dobijanja značajnih financijskih sredstava, a u tome važnu ulogu imaju, upravo, udruge hrvatske nacionalne manjine u Srbiji“, među ostalim je rekao ravnatelj HMI Marin Knezović.

 

„Na našem proputovanju posjetili smo prvo Bač, a potom idemo u sjevernu Bačku tako da ćemo sutra biti u Subotici i Tavankutu. Prije svega došli smo vidjeti kako žive ovdašnji Hrvati i kako i koliko im možemo pomoći u rješavanju njihovih nastalih problema. Prekratko je vrijeme da bismo razgovarali o svim temama i poteškoćama, ali najviše me se dojmilo što smo saznali, da na ovim prostorima stoljetno živi katoličanstvo te da je Bački samostan najstariji u Bačkoj. Nažalost, broj Hrvata se i ovdje znakovito smanjuje, a udruge kulture koje djeluju u Baču i okolnim mjestima ipak ostvaruju plemenitu zadaću očuvanja svoje baštine i vlastitog identiteta. Mi dobro znamo što za vas znači Republika Hrvatska, možda čak više vama ovdje, nego nama koji tamo živimo!“, kazao je predsjednik Upravnog odbora HMI Ivo Jelušić.

 

Zvonimir  Pelajić

 

ŠESTI PUTA ZAREDOM U VAJSKOJ OBILJEŽEN DEBELI ČETVRTAK

Pokladni običaji obiluju raznim zabavama, priredbama, zimskim druženjima i prelima. Jedan od takvih događanja je debeli četvrtak, kada bi se trebalo devet puta jesti radi dobrog zdravlja, a to je ujedno i posljednji četvrtak pred korizmu koja je u znaku posta i uzdržavanja od zabava. Toga dana na jelovniku su nezaobilazne krofne (fanki, krafne, kromfle), pečene na “vriloj masti”.

Pučki običaj bunjevačkih Hrvata održan je već šesti puta zaredom i u općini Bač među šokačkim Hrvatima. I ovoga puta u organizaciji MO DSHV-a Vajska i suorganizaciji sa HKPU-e  Zora, u četvrtak, 27. veljače 2014., u prostorijama ove mjesne udruge kulture u Vajskoj, okupilo se 30-ak domaćina i gostiju iz Plavne i Bača, koji su uz tople i ukusne krofne i dobro vino proveli ugodnu večer.

Na ovaj način običaji se šire, povezuju i isprepliću, te postaju tradicijom cijele zajednice, isto kao što je u području glazbe, likovnosti ili književnosti. I ove je godine druženje trajalo duboko u noć u duhu pozitivnog ozračja, veselog druženja i zajedništva.

Zvonimir Pelajić

 

 

 

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata proslavio petu obljetnica rada

 

 

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata ove, 2014. godine napunio je punih pet godina djelovanja. U tom povodu, 13. veljače 2014. godine, u prostorijama Zavoda upriličena je proslava ovoga jubileja. Prva profesionalna ustanova u području kulture u Vojvodini, koja ima za cilj rad na očuvanju, unaprjeđenju i razvoju kulture vojvođanskih Hrvata, osnovana je tijekom mjeseca ožujka 2008. godine, ali je s djelatnim radom počela početkom 2009. godine.

Na prigodnoj proslavi prisustvovali su predstavnici osnivača – iz Autonomne Pokrajine Vojvodine potpredsjednik pokrajinske Vlade i pokrajinski tajnik za kulturu i javno informiranje Slaviša Grujić sa suradnicima te predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Slaven Bačić, potom predstavnici hrvatske diplomacije u Republici Srbiji, predstavnici Državnog ureda za Hrvate izvan RH i Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, upravi u nacionalne zajednice, ravnatelji zavoda za kulturu Mađara, Slovaka, Rumunja i Rusina, te Zavoda za kulturu Vojvodine, članovi Upravnog i Nadzornog odbora Zavoda, brojni vanjski suradnici Zavoda, kao i predstavnici Katoličke crkve, hrvatskih institucija i udruga te medija, kao i veliki broj drugih uzvanika…

Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, pozdravivši nazočne prijatelje Zavoda, u svom je govoru izrazio uvjerenje da je Zavod svojim djelovanjem na očuvanju, unaprjeđenju i razvoju kulture vojvođanskih Hrvata opravdao povjerenje koje je Zavod dobio od osnivača – tijela Autonomne Pokrajine Vojvodine i Hrvatskog nacionalnog vijeća – te da su „posljedice naših napora na tome planu – riječ je o samo tri profesionalno uposlene osobe, ali i stotinjak vanjskih suradnika – postale vidljivije ne samo u mnogim područjima kulture Hrvata u Vojvodini, nego i na mapi multikulturne Vojvodine te Republike Hrvatske.“

Žigmanov je sažeto iznio postignuća Zavoda u proteklih pet godina djelovanja: Zavod je objavio 23 publikacije s više od 5000 stranica, od toga je 13 samostalno, a 10 u sunakladi; izdaje dva časopisa – za znanstvena istraživanja i za književnost i umjetnost; priredio je antologiju hrvatskog pjesništva; realizirao je skupa s vanjskim suradnicima desetak znanstvenih istraživanja u području lingvistike, etnologije, politologije, sociologije i kulturologije, čiji su rezultati prezentirani kroz 50-ak izlaganja na znanstvenim i stručnim skupovima; održano je 27 znanstvenih kolokvija; ustrojeno je bibliografsko praćenje aktualne knjiške i časopisne produkcije na hrvatskom jeziku u Vojvodini; pristupilo se izradi kritičke i cjelovite bibliografije vojvođanskih Hrvata, a redovito se i objavljuju predmetne bibliografije; formirana je jezgra zavičajne knjižnice; usustavljen je rad na arhiviranju javno objelodanjenih tiskovina i elektroničkih informativnih sadržaja na hrvatskom jeziku; upriličeno je tematskih 13 postava i izložaba, koje su imale više od 25 uprizorenja; organizirano je 20-ak koncerata orguljske kao i glazbe hrvatskih skladatelja iz Vojvodine; objavljena su dva nosača zvuka; Zavod je inicirao projekt „Godina hrvatskih velikana u Vojvodini“ u okviru koje je s brojnim partnerima priređeno 100-injak različitih programa posvećenih 20-ero velikana; zahvaljujući naporima Zavoda, predsjednici Republike Hrvatske dodijelili su prvi puta u povijesti nagrade hrvatskim kulturnim stvaraocima i hrvatskim udrugama kulture; Zavod je ustanovio nagradu za najbolju knjigu godine, koja nosi ime „Emerik Pavić “, zatim trijenalnu nagradu za najbolju knjigu u području znanosti i publicistike „Tomo Vereš“, a ovom prigodom najavljena je također trijenalna nagrada za najbolju knjigu pjesama koja će nositi naslov „Antun Gustav Matoš“; priređeno je desetak stručnih seminara hrvatskim udrugama kulture; održava, skupa s HNV-om, redovite susrete s hrvatskim udrugama kulture; potpisana su četiri sporazuma o međunarodnoj suradnji sa znanstvenim i kulturnim institucijama iz Republike Hrvatske i Republike Mađarske; inicirano je dobivanje besplatnih doktorskih studija na sveučilištima u Republici Hrvatskoj za pripadnike hrvatske zajednice iz Vojvodine; pružao je podršku udrugama kulture, i stručnu i financijsku, u realizaciji većine kapitalnih projekata i najvažnijih manifestacija – „Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca“, „Biografski leksikon Hrvata istočnog Srijema“, zatim Smotra recitatora na hrvatskome, Dana Balinta Vujkova, Dana Matoša i Josipa Andrića, regionalnih smotri stvaralaštva, kao što su manifestacija „Srijemci Srijemu“ i „Šokci i baština“; ustrojen je prostor javnosti hrvatske kulture u Vojvodini putem internetskih stranica Zavoda, na kojima se mogu naći najvažnije informacije o kulturi, koje su za kratko vrijeme postale najposjećenije stranice na hrvatskome u Vojvodini, a do danas je zabilježeno više od 500.000 posjeta.

„Sve navedeno nastojali smo činiti pridržavajući se profesionalnih uzusa i standarda u radu, angažirajući stručnjake i znalce u pojedinim područjima, pokušavajući tako afirmirati i izvrsnost među nama! To, međutim, ne znači da propusta i pogrešaka u našem radu nije bilo – naprotiv! Njih smo svjesni i nastojat ćemo ih svoditi na najmanju moguću mjeru…“, istaknuo je Žigmanov, te zahvalio „na očitovanoj spremnosti za suradnju u prvih pet godina rada! Hvala Vam za djelatnu podršku u našim nastojanjima! Hvala za strpljivost i razumijevanje glede poduzimanih aktivnosti! Hvala i za oproštenje glede naših gdjekojih pogrešaka. Hvala Vam svima na svemu ne samo u moje ime nego i u ime djelatnica Zavoda! Sve troje smo i više nego svjesni da bismo bez vas bili ne samo siromašniji u učincima i proizvodima Zavoda, nego bi i kao osobe bili zakinutiji!“

Na koncu, Žigmanov je izrazio nadu u još bolju suradnju, „u nastavak stvaranja jednog pozitivnog, suradničkog i konstruktivnog ozračja u kulturi vojvođanskih Hrvata. Trebamo i ovom prigodom osvijestiti da, kada je rad u kulturi u pitanju, nema suvišnih – ima samo onih koji prihvaćaju, na temelju dakako vlastitih kompetencija i ovlasti, pravila zajedničkog, planskog i organiziranog djelovanja!

U tom ime i u takvoj nadi, još jednom velika hvala svima. Živjeli!“

U proteklih pet godina ovo je nažalost još uvijek jedina profesionalna ustanova u području kulture Hrvata u Vojvodini, rekao je ravnatelj Tomislav Žigmanov.

Pokrajinski tajnik za kulturu i javno informiranje Slaviša Grujić zamijetio je kako je u ZKVH–u s raspoloživim sredstvima učinjeno i više od mogućnosti.

„Najprije, ovdje je riječ o jednom doista ozbiljnom Zavodu i meni je zadovoljstvo s njima surađivati. Iznimno je dobra suradnja, projekte koje Zavod predlaže mi usvajamo i trudimo se pomoći s naše strane. Tako su proteklih pet godina vrijeme suradnje. S g. Žigmanovim nemamo niti jedno pitanje koje ne možemo otvoriti i zatvoriti.“

Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. Slaven Bačić, u ime suosnivača je podsjetio kako nije bilo lako doći do trenutka utemeljenja Zavoda.

„Koliko je samo političke borbe bilo potrebno od strane DSHV–a s vladajućom strankom da se u vrijeme kada su se osnivali ostali manjinski zavodi za kulturu, osnuje i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. Također, HNV je veoma tijesno surađivalo sa ZKVH u svakom pogledu, ne samo na obostranu korist, već i na korist cijele zajednice. I to ne samo subotičkih Hrvata već i u cijeloj Vojvodini, i šire.“

Ravnateljica Zavoda za kulturu vojvođanskih Slovaka Milina Sklabinska ukazala je na potrebu još veće suradnje među zavodima.

„Razvijamo se sličnim tempom, rekla bih. Sve što radimo u slovačkoj zajednici vidim da s radi i u hrvatskoj. Međusobno se savjetujemo primjerice o elektroničkom pohranjivanju dokumenata ili kada je riječ o projektu prezentacije kulture. Na neki se način dopunjujemo i rastemo i razvijamo se sličnim tempom.“

U prigodnom kulturno-umjetničkom programu proslave pete obljetnice rada Zavoda nastupili su Edi Tajm i Josip Dujić koji su na gajdama i tamburici odsvirali jednu narodnu skladbu, te Nevena Mlinko koje pročitala ulomak iz autobiografije Antuna Gustava Matoša. Na koncu je povjesničarka umjetnosti Ljubica Vuković Dulić otvorila novi postav u prostorijama Zavoda – izložbu slika zavičajnih hrvatskih autora iz kolekcije pok. Đure Lončara.

 

Tekst: Siniša Jurić i Ljiljana Dulić Mészáros

 

Nova  riječ

 

Pred nama je drugi broj,Časopisa za knjževnost i umjetnost, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata , Subotica „Nova riječ“. Danas kada  politika izdavnja časopisa pa i njihova percepcija, se opasno „stanjila“ što treba da zvoni na uzbunu,jer kriza časopisne produkcije je tanka.  Nekada časopisi su bili okosnica stvaralaštva, kako umjetničke riječi tako i razvoja kritičke svijesti. Danas je kriza evidentna. No,što danas nije u krizi, nimalo utješno, i zato novi čaopis zaslužuje sve  pohvale. Već drugim brojem  nagovještava okosnicu uređivačkepolitike. Široka lepeza relavantnih tekstova, govori,da časopisi imaju svoje mjesto, u negovnju i čuvanju kulture u njaširem smislu.

Sadržaj broja čine tekstovi: Rublika : ŽIVOT U SJENAMA ZIDOVA EUROPE, donosI  teksta Arpad Losonc z Europske antinomje. Tekst, Tome Žigmanova: Europa i Drugo-pokošaj etničkoga temeljenja. Pjesnički blok, naslovljen.Pjesnički glasovi na šokačkoj ikavici: pjesme. Josipa Dumendžića –Meštera, ( Bođani,1951.) Marice Mikrut ,(Sonta, 1953.). Željka Šeremešića , (Monoštor, 1964.). Zlatka Gorjanca, (Sombor, 1974.). Anite Đipanov, (Sombor, 1987.).Potom tekstove povodom smrti  Mirka Kovča  čitamo osvrt na velikog pisca tekstove.Žarka Paić, i Filipa Davida.

STUDIJ IZ HRVATSKE KNJIŽVNOST, Vladana Čuture, o Krležioj trilogiji o Glebajevima. Slijede rublike Književnost u Hrvata- veze i prožimanja. Interpretacija likovnosti. Hrvatsko nakladništvo u nultom desetleću.  Čitanje književne produkcije. Kulturni dokumumrmtarij )lipanj, studeni 2013.)

 

Vojislav Sekelj

 

 

In memorijam

Gabrić Jelena

1937 2o14.

Naša članica,  Jelena Gabrić,  jedna od osnivača DSHV-a, nesebična  dugogodinja aktivistkinja  i vijerni pratilac supruga Jose,  dugogodišnjeg dopredsjednika Stranke  ostavila nas je u neizmernom bolu. Čuvaćemo dragu uspomenu na milu pokojnicu.

Vječno ožalošćeni suprug  Josip, sin Zoran, unuka Ana, kao i rodbina i mnogobrojni prijatelji.

 

 

Pred čitateljima 12. svezak Leksikona Podunavskih Hrvata

 

U izdanju Hrvatskoga akademskog društva iz Subotice iz tiska je koncem siječnja izašao 12. svezak Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca. U ovome svesku, koji obuhvaća dio slova K, na 200 stranica 53 autora obradilo je ukupno 186 natuknica – od šokačke igre kabatulja pa do preglednoga članka književnost, što prati 141 ilustracija. Novina je što će od ovoga sveska, na koncu svakoga biti objavljivane i dopune, s natuknicama koje su iz različitih razloga izostale iz prijašnjih svezaka – u ovome ima 6 ovakvih priloga.

U 12. svesku Leksikonu obrađeno je više životopisa značajnih osoba iz prošlosti i sadašnjosti bačkih Hrvata (somborski nogometaš Bela Kaić, somborski učitelj Ivan Kalčan i njegova kćerka prof. Marija – Maca Kalčan, isusovci rodom iz Lemeša Đuro Kanjurski i Grgo Knezi, kulturni djelatnik i kazališni pisac iz Gare Antun Karagić, slikar Lajčo Karagić, franjevac Luka Karagić, dugogodišnji predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj Mijo Karagić, slikarica iz Gare Katica Karagić-Jasenović, posljeratni ravnatelj Hrvatskog narodnog kazališta u Subotici Emil Karasek, slikar Bogomil Karlavaris, padobranac i jedriličar Jurica Katalinić, franjevac Matija Petar Katančić koji je u Budimu prvi preveo Bibliju na hrvatski jezik, kulturni djelatnik Mihovil Katanec, slikar Pajo Kečenović, karmelićanin rodom iz Monoštora Ivan Keravin, učitelj iz Bača Lajčo Kesejić i njegov sin sportski djelatnik Franjo Kesejić, književnik iz Novoga Sada Tomislav Ketig, književni povjesničar i antologičar Geza Kikić, novinar Josip Klarski, planinar Pavle Klinovski itd.), plemićke porodice (Kaić, Knezi), toponimi (Kaćmar, Kaćmarski salaši, Kakonj, Kaponja, Karakorija, Kelebija, Kelebijsko jezero, Ker, Kertvaroš, Kerestur, rijeka Kiđoš, Klisa), udruge (Katedralni zbor Albe Vidaković, Književno društvo Alfa), kalendari (Kalendar Emerika Pavića, Kalendar Hrvatska riječ, Kalendar Ilirički, Kalendar Katoličkog pučkog saveza, Kalendar Nikole Kesića, Kalendar za bunjevčki i šokački narod), veći broj etnografskih natuknica (kalančov, kalema, kalpak, kamašle, karmić, karuce, kasla, keceljac itd.), časopisi (Klasje naših ravni, Književna strana Hrvatske riječi, Književni prilog Bačkog klasja, Književni sever itd.), opće natuknice (kalendar, kalvarija, kapela, karakterologija, Karaševci, karmelićani, kaštelj, katedrala, književnost), a osobitost ovoga sveska predstavljaju i petnaestak članaka vezanih za katolicizam i izvedenice od te riječi (katolička akcija, katoličke čitaonice, katolička pučka stranka, Katoličko društvo za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović, katolički krugovi, udruga Katolički pučki savez koja je izdavala istoimeni list i kalendar, Katoličko divojačko društvo itd.). U dopunama su, među ostalim, objavljeni članci od Marku Buljovčiću, nekadašnjem sucu Vrhovnog i Ustavnog suda Vojvodine, te Beli Blesiću, profesoru Sveučilišta u Kragujevcu.

Potporu izlasku ovoga sveska Leksikona pružili su Ministarstvo kulture, informiranja i informacijskog društva Republike Srbije, Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, upravu i nacionalne zajednice, Grad Subotica, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Beogradu, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata te Javno komunalno poduzeće Suboticaplin. Svezak je tiskao subotički Printex u nakladi od 1.500 primjeraka, a može se kupiti u subotičkim knjižarama.

Slaven Bačić, glavni urednik Leksikona

Jelena Bedalov, rođena Prćić, bivša rukometna reprezentativka i rukometni trener, slamarka i autor jedne knjige, danas živi u Subotici mirne umirovljeničke dane

 

     Vječno prijateljstvo bivših rukometašica

 

Jelena Bedalov rođena je  22.prosinca 1941. godine u Subotici, u kraju koji se zove Gat, u neposrednoj blizini terena Nogometnog kluba Bačka. Aktivno se počela baviti sportom od 1956.godine, najpre u školskom timu, ali je ubrzo prešla u Rukometni klub Spartak gdje počinje igrati veliki rukomet na pomoćnim terenima Nogometnog kluba Spartak. Budući da se veliki rukomet počeo postepeno gasiti prelazi, kao i većina njenih suigračica na mali rukomet i igra na mjesto ofenzivnog desnog beka. Krasile su je brzina, snažan šut i požrtvovna igra na mjestu kružnog napadača (pivota).

1958. godine, kao sedamnaestogodišnjakinja, uz posebnu dozvolu zbog maloljetstva sudjeluje na svojoj prvoj velikoj turneji po Europi i igra utakmice u Budimpešti, Pragu, Varšavi, Istočnom i Zapadnom Berlinu te Danskoj i Švedskoj.

Te godine Ženski rukometni klub Spartak bio je četvrti u državi a u periodu od 1945. do 1963. bio je konstantno među prve četiri ekipe.

Valaj napomenuti da su djevojke Spartaka 1961.godine osvojile Kup Maršala pobjedom od 6:2 nad do tada neprikosnovenom zagrebačkom Lokomotivom, do toga trenutka petostrukim uzastopnim osvajačem Kupa.. O tome govori i nekoliko članaka iz ondašnjih novina koje je gospođa Jelena brižljivo sakupljala i čuvala.

Prvenstvo Jugoslavije u malom rukometu subotičanke su osvojile 1957., 1960. i 1963.

Te sudjelovale u Kupu europskih prvakinja 1961. i 1964. godine. „Te davne 1961. godine morale smo kao domaćini u KEP-u igrati u Novom Sadu jer Subotica te godine jednostavno  nije imala halu“ napominje gospođa Jelena Bedalov.

Za reprezentaciju Jugoslavije odigrala je deset utakmica jer je, rano za svoje godine,  prestala baviti se rukometom.

Tijekom sportske karijere bila je kao i sve ostale igračice privržena Spartaku i Subotici  i prelazak u drugu sredinu nije dolazio u obzir. Većina igračica bila je u radnom odnosu, a zanimljivo je da su i nakon prestanka bavljenja rukometom ostale u dobrim i prijateljskim odnosima.

I pored zavidnih sportskih retzultata koje je u rukometu postigla Jelena Bedalov nije ostvarila nikakvu zaradu. Kao nagradu za osvojena prvenstva dobili smo  boravak u Kranjskoj gori, na skijanju, u odmaralištu Kekeca i ljetovanje u Kaštel Kambelovcu kraj Splita.

„Tu sam upoznala Ivu Bedalova, rukometaša, za koga sam se kasnije i udala. Ivo je došao u Suboticu i nastavio igrati rukomet, a kasnije je bio golman u Bačkoj i Paliću te nogometni sudac. Imamo sina Tonija koji, bez obzira što su mu roditelji sportaši za sport nije pokazivao veće zanimanje nego se posvetio novinarskom pozivu“.

Kratko vrijema Jelena Bedalov bila je i trener u Ženskom rukometnom klubu Palić koji je igrao najpre u općinskoj ligi potom u vojvođanskoj kada je na DIF-u morala polagati i trenerski ispit.

Godinama je sudjelovala na radničkim sportskim igrama nastupajući za SIZ za zdravstvo, u kome je i radila kao administrativni radnica pune 33 godine, u raznim disciplinama odbojka, kuglanje streljaštvo.

Od 1995. godine bavi se slamarstvom a i danas je član Likovnog udruženja LUSA iz Subotice. Imala je samostalnu izložbu 2005. godine u Udruženju penzionera u Subotici, te više zajedničkih izložbi od kojih ističe izložbu u Zagrebu na FER fakultetu (Fakultetu elektrotehnike i računarstva). Sudjelovala je na mnogobrojnim kolonijama, „od Đurđina do Zagreba“

Jelena Bedalov autor je i jedne knjige „Moj sokak u Gatu“ u  kome opisuje kraće biografije oko trideset sportaša koji su živili u Velebitskoj ulici u Subotici .

Mladima poručuje: „Bavite se sportom i volite ga, razvijajte drugarstvo i prijateljstvo bez obzira na statusne razlike jer se samo tako mogu postići vrhunski ekipni rezulta

Ivan Budinčević

 

 

Slike2 Slike 3 OLYMPUS DIGITAL CAMERA

knjige rijec

dame fankovi gost jene masa pereJene 010 Andrija Adjin Petar Kuntic Radno predsjednistvo Slika1 slika127 slika128 slika132 slika 1 Slike1