Na temelju članka 39. Statuta Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini,Predsjedništvo Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini  na sjedniciodržanoj 23. 10. 2009.godine donijelo je

POSLOVNIK O RADU PREDSJEDNIŠTVA  DEMOKRATSKOG SAVEZA HRVATA U VOJVODINI

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Poslovnikom uređuje se organizacija i način rada Predsjedništva Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini ( u daljnjem tekstu: DSHV) I ostvarivanje prava i dužnosti  članova Predsjedništva.
Ako se u radu Predsjedništva pojavi  pitanje za koje postupak odlučivanja nije uređen ovim poslovnikom, Predsjedništvo može postupak odlučivanja o tom pitanju urediti  posebnom odlukom ili zaključkom.

II. KONSTITUIRANJE PREDSJEDNIŠTVA

Članak 2.

Konstitutivna sjednica, odnosno konstituiranje Predsjedništva, koje u sebi  obuhvaća: verifikaciju mandata  10 izabranih članova i verifikaciju mandata članova po funkciji:  Predsjednika Mladeži DSHV-a, Predsjednice Foruma žena DSHV-a  i  predsjednika Odbora  Podružnica  DSHV-a  održava  se najkasnije 10 dana nakon Izborne skupštine DSHV.
Konstitutivnu sjednicu saziva predsjednik DSHV.
Ukoliko sjednicu u predvidjenom roku predsjednik ne sazove, sjednicu u roku od daljnih 10 dana saziva  5 članova Predsjedništva.

III.  PREDSJEDNIK , ZAMJENIK PREDSJEDNIKA  I  DOPREDSJEDNICI  DSHV

Članak 3.

Predsjednik DSHV je po funkcij i I  predsjednik  Predsjedništva DSHV.
DSHV ima zamjenika predsjednika  kojeg  bira Vijeće na prijedlogPredsjednika DSHV iz reda članova Predsjedništva na mandatni  period od 4  godine.
DSHV ima 5 dopredsjednika  koje  bira Vijeće na prijedlog Predsjednika  DSHV  iz  reda članova Predsjedništva na mandatni  period od 4 godine.

Članak 4.

Prava i dužnosti predsjednika  DSHV u svezi  sa  radom  Predsjedništva:
-  otvaranje i zaključivanje sjednice,
-  određivanje stanke
-  konstatiranje i praćenje kvoruma,
-  predlaganje dnevnog reda,
-  rukovođenje sjednicom i davanje riječi članovima Predsjedništva,
-  osiguravanje reda na sjednici,
-  prekidanje sjednice,
-  predlaganje ograničenja trajanja diskusije,
-  predlaganje odlaganja točke dnevnog reda,
-  davanje prijedloga na glasovanje,
-  utvrđivanje rezultata glasovanja i
-  nadziranje izvršavanja odluka Predsjedništva.
Zamjenik predsjednika i dopredsjednici DSHV ravnopravno pomažu predsjedniku DSHVu vršenju poslova iz njegovog djelokruga.
Podjela poslova zamjeniku predsjednika i dopredsjednicima vrši  Predsjednik  DSHV  sukladno odradbama Statuta DSHV.
Predsjednika DSHV u slučaju njegove odsutnosti  zamjenjuje  zamjenik  predsjednika.

Članak 5.

Zamjeniku predsjednika DSHV i  dopredsjednicima DSHV-a prestaje  funkcija prije isteka vremena na koje su birani ako podnesu ostavke ili ako budu razriješeni.
U slučaju podnošenja ostavke, zamjeniku predsjednika idopredsjednicima DSHV prestaje funkcija danom održane sjednice na kojoj je ostavka podnijeta.
Ako je ostavka podnijeta u vremenu između dvije sjednice, funkcija prestaje danom održavanja naredne sjednice Predsjedništva.
Ostavka na funkciju se podnosi u pisanom obliku i mora biti obrazložena.
Ostavku na funkciju Predsjedništvo samo konstatira bez rasprave.
Na mjesto člana Predsjedništva kojem je prestao mandat, Vijeće kooptira novog člana na osnovu prijedloga Predsjednika DSHV i Odbora Podružnica.
Odluku o razrešenju zamjenika predsjednika i dopredsjednika donosi Vijeće većinom ukupnog broja članova Vijeća.
Prijedlog za razrješenje dopredsjednika  podnosi se Vijeću DSHV u pismenoj formi i mora biti obrazložen.
Predsjednik, zamjenik predsjednika  i dopredsjednici DSHV za svoj rad odgovaraju Predsjedništvu i Vijeću.

IV. RAD  PREDSJEDNIŠTVA

1. Rad na sjednici

Članak 6.

O pripremanju sjednice Predsjedništva staraju se predsjednik  DSHV,  zamjenik predsjednika  i dopredsjednici.

Članak 7.

Prije sazivanja  sjednice predsjednik DSHV se o tome dogovara  sa  zamjenikom  I  dopredsjednicima .
Sjednice Predsjedništva se održavaju najmanje jednom mjesečno osim u mjesecu kada se održava Vijeće.
Sjednice saziva predsjednik DSHV.
Predsjednik DSHV dužan je sazvati  sjednicu kada to pismeno zatraži najmanje trećina članova Predsjedništva  I  to u roku od 10 dana od dana podnošenja zahtjeva.
Ako predsjednik DSHV ne sazove sjednicu u roku od 10 dana, sjednicu može sazvati zamjenik ili  jedan od dopredsjednika.
Ukoliko u daljnjem roku od 10 dana to ne urade ni zamjenik predsjednika niti  dopredsjednici  sjednicu može sazvati trećina članova Predsjedništva.
U slučaju da sjednica Vijeća bude sazvana u smislu propisa članka 7. stavka 6. ovog Pravilnika sjednici predsjedava prvi  potpisnik liste  sazivača.

Članak 8.

Sjednice Predsjedništva sazivaju se pismenim putem.
Poziv za sjednicu sadrži mjesto i vrijeme održavanja sjednice.
O dostavljanju poziva za sjednicu i drugih materijala vijećnicima vodi se evidencija.
Poziv za sjednicu se dostavlja članovima Predsjedništva najkasnije  7 dana  prije  dana održavanja sjednice.  Iznimno kad postoje opravdani razlozi  sjednica može biti sazvana i telefonski , i u tom slučaju ova jrok može biti i kraći, uz posebno obrazloženje.
Uz poziv za sjednicu dostavlja se prijedlog dnevnog reda i drugi materijali koji se odnose na dnevni red sjednice.

Članak 9.

Sjednici predsjedava predsjednik DSHV (u daljnjem tekstu: predsjedavajući) koga , u slučaju njegove odsutnost, i zamjenjuje zamjenik predsjednika.

Članak 10.

Predsjedavajući otvara sjednicu Predsjedništva i utvrđuje  da li postoji kvorum.
Kvorum  postoji  ako je na sjednici prisutna većina od ukupnog broja članova Predsjedništva.
Ako se utvrdi da kvorum ne postoji, predsjedavajući odlaže sjednicu.

Članak 11.

U radu sjednice Predsjedništva mogu sudjelovati  i  osobe koje predsjednik  DSHV  pozove ,ali bez prava glasovanja.

Članak 12.

O radu na sjednici  vodi se zapisnik.  Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu sjednice a naročito o prijedlozima iznijetim na sjednici i o donesenim odlukama i zaključcima.
U zapisnik se unose i rezultati glasovanja povodom pojedinih pitanja.
Na zahtjev člana Predsjedništva koji je na sjednici izdvojio  mišljenje,  bitni  dijelovi  njegove izjave unose se u zapisnik.

Članak 13.

Rad na sjednici se može snimati i na tonskoj i video vrpci.
Član Predjedništva ima pravo autorizirati tekst svog izlaganja bez unošenja bitnih izmjena u tekstu ili izostavljanja izraženih misli I argumenata u roku od pet dana od dana održavanja sjednice.  O ostvarivanju ovog prava stara se tajnik DSHV.
Član Predsjedništvana na  zahtjev ima pravo dobiti svoje izlaganje u cjelini i izlaganje drugog člana, koje je vezano za njegovo izlaganje (replika).
Ako tajnik  DSHV ospori da su izmjene koje vijećnik traži redakcijske prirode, o osporenom pitanju odlučuje predsjednik DSHV.
Zapisnike potpisuju predsjedavajući i zapisničar DSHV.
O čuvanju zapisnika sa sjednica stara se tajnik DSHV.

Članak 14.

Prije prelaska na dnevni red usvaja se zapisnik sa prethodne sjednice.
O osnovanosti primjedbi na zapisnik odlučuje se na sjednici bez rasprave, većinom glasova nazočnih na sjednici.

Članak 15.

Dnevni red  sjednice Predsjedništva utvrđuje se većinom glasova nazočnih članova.
Prijedlozi za proširenje dnevnog reda, spajanje točaka, promjen e u redoslijeda ili povlačenje točke dnevnog reda  dostavljaju se pisanim putem ili usmeno prije usvajanja dnevnog reda.
Prijedlozi koji seodnose na izbor, imenovanja, razrješenja i prestanak funkcije dostavljaju se najkasnije 24 sata prije određenog početka sjednicePredsjedništva.
Ako je predlagač skupina članova, u prijedlogu mora biti naznačen jedan predstavnik predlagača.
Ako to nije učinjeno smatra se da je predstavnik predlagača prvi potpisani.

Članak 16.

Pri utvrđivanju dnevnog reda, Predsjedništvo odlučuje slijedećim redoslijedom:
- skidanje pojedine točke iz prijedloga dnevnog reda,
- proširivanje dnevnog reda,
- spajanje točaka dnevnog reda i
- promjena redoslijeda pojedinih točaka dnevnog reda.

Članak 17.

Predsjedništvo odlučuje posebno o svakom prijedlogu za izmjenu i dopunu predloženog dnevnog reda.
Predlagač ima pravo da prijedlog za izmjenu i dopunu dnevnog reda obrazloži u trajanju od najviše 3  minute.
Nove točke koje su unijete u dnevni red na osnovu prijedloga za dopunu dnevnog reda, uvršćuju se u dnevni red po redoslijedu predlaganja osim ako je predlagač predložio drugi redoslijed razmatranja o čemu sePredsjedništvo izjašnjava bez rasprave.
O pojedinim točkama dnevnog reda i o dnevnom redu u cjelini Predsjedništvo odlučuje bez rasprave.

Članak 18.

Poslije usvajanja dnevnog reda prelazi se na raspravu po pojedinim pitanjima po redoslijedu u dnevnom redu.
Predlagač  točke dnevnog reda ima pravo na sjednici dati dodatna objašnjenja u trajanju do 3  minute.
Na sjednici se otvara rasprava o svakom pitanju na dnevnom redu prijenego što se o njima odlučuje, izuzev pitanja o kojima se odlučuje po skraćenom postupku.
O proceduralnim pitanjima odlučuje se bez rasprave.
Raspravu zaključuje predsjedavajući kad utvrdi da više nema prijavljenih za učešće u raspravi.

Članak 19.

Na sjednici Predsjedništva svaki član ima pravo na riječ.
Nitko ne može govoriti na sjednici  prije nego što dobije riječ od predsjedavajućeg.
Predsjedavajući daje riječ članovima Predsjedništva po redu  prijavljivanja.
Po dobivenoj riječi član može govoriti po točki dnevnog reda  najduže 3 minute.
Članu Predsjedništva koji želi govoriti o povredi ovog Poslovnika,predsjedavajući daje riječ odmah po završenom izlaganju prethodnog govornika. Član Predsjedništva je dužan navesti koja je odredba Poslovnika po njegovom mišljenju povrijeđena, da je citira i obrazložiu čemu se sastoji povreda, s tim da može govoriti najduže 1 minutu.
Ako i poslije objašnjenja predsjedavajućeg  član Predsjedništva ostaje pri  tom da su Poslovnik ili dnevni red povrijeđeni, predsjedavajući poziva članove Predsjedništvo da bez rasprave odluče o tom pitanju.

Članak 20.

Prijave za riječ podnose se usmeno  čim se rasprava otvori i mogu se podnositi do zaključenja rasprave.
Izvjestitelji mogu govoriti i preko reda ako to zahtijeva potreba rasprave o čemu odlučuje predsjedavajući.

Članak 21.

Predsjedavajući,kada predsjedava sjednicom Predsjedništva, ako želi sudjelovati uraspravi, prepušta predsjedavanje jednom od dopredsjednika DSHV.
Predsjedavajući može govoriti po točki dnevnog reda do 5 minuta.
Kada utvrdi da nema više prijavljenih za učešće u raspravi, predsjedavajući zaključuje raspravu.

Članak 22.

Član Predsjedništva koji se u prethodnoj diskusiji  izravno spomeni u negativnom kontekstu ima pravo zatražiti i dobiti riječ.
Član Predsjedništva ili drugi izlagač ima pravo zatražiti i dobi tiriječ da bi ispravio navod koji je po njegovom mišljenju netočan i koji je prouzročio nesporazum (ispravka navoda).
Odluku u slučajevima iz stava 1. ovog članka, donosi predsjedavajući.
Ukoliko predsjedavajući ne dozvoli traženu repliku, član koji je tražiorepliku može zahtijevati da se o tome izjasni Predsjedništvo, bez rasprave.
Replika ne može trajati duže od 2 minute.
Pravo na repliku može se u okviru jedne točke dnevnog reda koristiti najviše dva puta.

Članak 23.

Član Predsjedništva može govoriti samo o pitanju koje je na dnevnom redu.
Ako se govornik udalji od pitanja koje je na dnevnom redu, predsjedavajući će ga upozoriti da se drži dnevnog reda.
Ako se govornik i poslije drugog upozorenja ne drži dnevnog reda sjednice, predsjedavajući će mu oduzeti  riječ.
Nitko ne može prekinuti govornika niti ga opomenuti osim predsjedavajućeg.

Članak 24.

Za vrijeme govora člana Predsjedništva ili drugih sudionika u raspravi nije dozvoljeno dobacivanje, odnosno ometanje govornika na drugi način kao i svaki drugi postupak koji ugrožava slobodu govora.
Svi nazočni na sjednici su dužni poštovati dostojanstvo Predsjedništva.
Svi govornici su dužni obraćati se jedni drugima s uvažavanjem.
Nije dozvoljeno korištenje uvredljivih izraza, kao ni iznošenje činjenica i ocjena koje se odnose na privatni život drugih lica.

2. Održavanje reda na sjednici

Članak 25.

O redu na sjednici Predsjedništva stara se predsjedavajući.
Za povredu reda na sjednici predsjedavajući može izreći mjeru upozorenja ili oduzimanja riječi.
Predsjedništvo može, na prijedlog predsjedavajućeg, izreći mjeru udaljenja sa sjednice bez  rasprave.
Izrečene mjere unose se u zapisnik.

Članak 26.

Mjera upozorenja izriče se članu Predsjedništva:
- koji govori prije nego što je zatražio i dobio riječ,
- koji, i pored upozorenja predsjedavajućeg, govori o pitanju koje nije na dnevnom redu,
- ako prekida govornika u izlaganju ili dobacuje, odnosno ometa govornika
ili  na drugi način ugrožava slobodu govora,
- ako iznosi činjenice i ocjene koje se odnose na privatni život drugih lica i
- ako drugim postupcima narušava red na sjednici ili postupa protivno odredbama ovog Poslovnika.

Članak 27.

Mjer aoduzimanja riječi izriče se govorniku koji govorom narušava red n asjednici ili povređuje odredbe ovog Poslovnika, a već je na tojsjednici dva puta upozoren na pridržavanje reda ili odredaba Poslovnika.
Govornik kome je izrečena mjera oduzimanja riječi dužan je da bez odlaganja prestane govoriti.

Članak 28.

Mjera udaljenja sa sjednice Predsjedništva DSHV-a može se izreći  članu Predsjedništva koji  i poslije izrečene mjere upozorenja, odnosno oduzimanja riječi,  ometa ili sprječava rad na sjednici ili vrijeđa Predsjedništvo i pojedine članove ili upotrebljava izraze koji nisu sukladni dostojanstvu Predsjedništva, ili ne poštuje odluku predsjedavajućeg o izricanju mjere oduzimanja riječi.
Mjera udaljenja sa sjednice može se izreći članu Predsjedništva i bez prethodno izrečenih mjera, u slučaju fizičkog napada, odnosno drugog sličnog postupka kojim se ugrožava fizički ili moralni integritet učesnika sjednice, u prostorijama DSHV.
Član Predsjedništva kome jeizrečena mjera udaljenja sa sjednice dužan je odmah se udaljit i iz prostorija u kojoj se sjednica održava.
Ukoliko član odbije da seudalji sa sjednice Predsjedništva, predsjedavajući će naložiti osobi ovlaštenoj za održavanje reda u prostorijama DSHV da tog člana udalji sa sjednice i odrediti pauzu do izvršenja mjera udaljenja.
Član Predsjedništva kome je izrečena mjera udaljenja sa sjednice smatra se neopravdano odsutnim.
Ako predsjedavajući redovitim mjerama ne može održati red na sjednici, odredit će prekid sjednice.

Članak 29.

Mjerekoje je izrekao predsjedavajući  primjenjuju se dok traje rasprava po točki dnevnog reda zbog  koje su izrečene, a mjera koju izreče Predsjedništvo  primjenjuje  se  za  sjednicu za koju je izrečena.
Odredbe o održavanju reda na sjednic i Predjedništva  primjenjuju se i na sve druge pozvane učesnike na sjednici.

3. Odlučivanje na sjednici

Članak 30.

Predsjedništvo odlučuje većinom glasova nazočnih  izuzev slučajeva za koje je Statutom i ovim poslovnikom drugačije određeno. Član Predsjedništva ima pravo I obvezu glasovati o svakom prijedlogu o kojem se odlučuje na sjednici. Glasovanje je po pravilu javno.  U izuzetnim slučajevima na prijedlog predsjedavajućeg  Predsjedništvo  može odlučiti da se o određenom pitanju glasuje tajno. Član Predsjedništva glasuje tako što seizjašnjava „za” prijedlog, „protiv” prijedloga ili “suzdržan”. Poslije završenog  glasovanja predsjedavajući utvrđuje rezultat glasovanja i na osnovu rezultata objavljuje da li je prijedlog o kome se glasovalo usvojen ili odbijen.

V. JAVNOST  RADA  PREDSJEDNIŠTVA

Članak 31.

Sjednice Predsjedništva  otvorene su za članove DSHV.
Predstavnici  sredstava  javnog informiranja mogu po pozivu prisustvovat isjednicama Predsjedništva  radi obavještavanja javnosti o njegovom radu
Javnost u radu može se ograničiti ili isključiti u slučajevima kada Predsjedništvo, na obrazložen prijedlog predsjedavajućeg ili najmanje 3 člana Predsjedništva,  donese posebnu odluku o održavanju zatvorene sjednice ili dijela sjednice.
O prijedlogu za isključivanje javnosti odlučuje se bez rasprave.
Predsjedništvo može odlučiti da objavi kratak izvještaj o radu na nejavnoj sjednici, kao i odluku koja je na takvoj sjednici donijeta.

VI. PRAVA I DUŽNOSTI ČLANOVA PREDSJEDNIŠTVA

Članak 32.

Član Predsjedništva stječe prava i dužnosti u Predsjedništvu verifikacijom mandata.
Član Predsjedništva je dužan prisustvovati sjednicama Predsjedništva i ima pravo sudjelovati u  radu i odlučivanju.
Član Predsjedništva koji je spriječen da prisustvuje sjednic I  Predsjedništva ili iz određenih razloga treba da napusti sjednicu,dužan je o tome, putem ureda DSHV, obavijestiti predsjednika DSHV.
Članovi Predsjedništva imaju pravo da od ureda DSHV dobiju obavještenja  potrebna za obavljanje njihove  funkcije, kao i da pokreću pitanja  iz nadležnosti  Predsjedništva.
Materijalna prava člana koja su vezana za obavljanje funkcije uređuju se odlukom Predsjedništva.

Članak 33.

Član Predsjedništva ima pravo i obvezu da se u Predsjedništvu služi standardnim hrvatskim jezikom i pismom.
U slučaju da član nije u mogućnosti govoriti hrvatskim jezikom, njegovi govori na sjednicama Predsjedništva bit će u zapisnik upisani hrvatskimjezikom i pismom.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 34.

Ured  DSHV vrši stručne i administrativne poslove  vezane za potrebe Predsjedništva DSHV.

Članak 35.

Ovaj Poslovnik stupa na snagu 8.dana od dana donošenja i objavljuje se na oglasnoj ploči DSHV-a.

PREDSJEDNIK  DSHV-a
Petar Kuntić