Na temelju članka 36. Statuta Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, Vijeće Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini na sjednici održanoj 23. listopada 2009.godine donijelo je pročišćeni tekst
POSLOVNIK O RADU VIJEĆA
DEMOKRATSKOG SAVEZA HRVATA U VOJVODINI
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Poslovnikom uređuje se organizacija i način rada Vijeća Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (u daljem tekstu: DSHV) i ostvarivanje prava i dužnosti vijećnika.
Ako se u radu Vijeća pojavi pitanje za koje postupak odlučivanja nije uređen ovim Poslovnikom, Vijeće može postupak odlučivanja o tom pitanju urediti posebnom odlukom ili zaključkom.
II. KONSTITUIRANJE VIJEĆA
Članak 2.
Konstitutivna sjednica, odnosno konstituiranje Vijeća, koje u sebi obuhvaća: verifikaciju mandata vijećnika i izbor zamjenika predsjednika i 5 dopredsjednika DSHV, održava se najkasnije 15 dana nakon Izborne skupštine DSHV.
Konstitutivnu sjednicu saziva predsjednik DSHV.
Ukoliko sjednicu u predvidjenom roku predsjednik ne sazove, sjednicu u roku od daljnih 15 dana pisanim zahtjevom saziva 10 vijećnika.
III. PREDSJEDNIK,ZAMJENIK PREDSJEDNIKA I DOPREDSJEDNICI DSHV
Članak 3.
Predsjednik DSHV je po funkciji i predsjednik Vijeća i predsjednik Predsjedništva DSHV.
DSHV ima zamjenika predsjednika i 5 dopredsjednika koji se biraju iz reda članova Predsjedništva DSHV na mandatni period od 4 godine.
DSHV ima zamjenika predsjednika kojeg bira Vijeće na prijedlog Predsjednika DSHV iz reda članova Predsjedništva na mandatni period od 4 godine.
Izbor zamjenika predsjednika DSHV vrši se na način da predsjednik DSHV predlaže Vijeću kandidata za zamjenika, a Vijeće donosi odluku javnim glasovanjem većinom ukupnog broja članova Vijeća.
Ukoliko ne bude izabran predloženi kandidat, Predsjednik DSHV mora predložiti novog kandidata.
Izbor dopredsjednika DSHV vrši se na način da predsjednik DSHV predlaže Vijeću kandidate za dopredsjednike, a Vijeće donosi odluku javnim glasovanjem većinom ukupnog broja članova Vijeća.
Glasuje se posebno o svakom predloženom kandidatu.
Ukoliko ne bude izabran predloženi kandidat, Predsjednik DSHV mora predložiti novog kandidata.
Članak 4.
Prava i dužnosti predsjednika DSHV u svezi sa radom Vijeća:
-otvaranje i zaključivanje sjednice, određivanje stanke,
-konstatiranje i praćenje kvoruma,
-predlaganje dnevnog reda,
-rukovođenje sjednicom i davanje riječi vijećnicima,
-osiguravanje reda na sjednici,
-prekidanje sjednice,
-predlaganje ograničenja trajanja diskusije,
-predlaganje odlaganja točke dnevnog reda,
-davanje prijedloga na glasovanje,
-utvrđivanje rezultata glasovanja i
-nadziranje izvršavanja odluka Vijeća.
Dopredsjednici DSHV ravnopravno pomažu predsjedniku DSHVu vršenju poslova iz njegovog djelokruga.
Podjelu poslova dopredsjednicima vrši Predsjednik DSHV sukladno odredbama Statuta DSHV.
Predsjednika DSHV u slučaju njegove odsutnosti zamjenjuje zamjenik predsjednika.
Članak 5.
Zamjeniku predsjednika i dopredsjednicima DSHV prestaje funkcija prije isteka vremena na koje su birani ako podnesu ostavku ili ako budu razriješeni.
U slučaju podnošenja ostavke, zamjeniku predsjednika i dopredsjednicima DSHV prestaje funkcija danom održane sjednice na kojoj je ostavka podnijeta. Ako je ostavka podnijeta u vremenu između dvije sjednice, funkcija prestaje danom održavanja naredne sjednice Vijeća.
Ostavka na funkciju se podnosi Vijeću u pisanom obliku i mora biti obrazložena.
Ostavku na funkciju Vijeće konstatira bez rasprave.
Na mjesto vijećnika kojem je prestao mandat Vijeće kooptira novog člana na osnovu prijedloga predsjednika DSHV i Odbora Podružnica. Ukoliko mandat prestane vijećniku po funkciji, novog člana predlaže njegova mjesna organizacija.
Vijeće može razriješiti zamjenika predsjednika i dopredsjednike DSHV prije isteka vremena na koje su birani.
Prijedlog za razrješenje podnose u pismenoj formi najmanje 3 vijećnika i prijedlog mora biti obrazložen.
Odluka o razriješenju se donosi većinom od ukupnog broja članova Vijeća DSHV.
Članak 6.
Predsjednik, zamjenik predsjednika i dopredsjednici DSHV za svoj rad odgovaraju Vijeću.
IV. RAD VIJEĆA
1. Rad na sjednici
Članak 7.
O pripremanju sjednice Vijeća staraju se predsjednik DSHV, zamjenik predsjednika i dopredsjednici.
Članak 8.
Prije sazivanja sjednice predsjednik DSHV se o tome dogovara sa zamjenikom predsjednika i dopredsjednicima.
Sjednice Vijeća održavaju se prema potrebi, a najmanje četiri puta godišnje.
Sjednice saziva predsjednik DSHV.
Predsjednik DSHV dužan je sazvati sjednicu Vijeća kada to pismeno zatraži najmanje četvrtina od ukupnog broja vijećnika, i to u roku od 10 dana od dana podnošenja zahtjeva.
Ako predsjednik ne sazove sjednicu u roku od 10 dana, sjednicu može sazvati zamjenik predsjednika.
Ukoliko u ostavljenom roku od 10 dana zamjenik predsjednika ne sazove sjednicu, sjednicu može sazvati trećina vijećnika.
Članak 9.
Sjednice Vijeća sazivaju se pismenim putem.
Poziv za sjednicu sadrži mjesto i vrijeme održavanja sjednice.
O dostavljanju poziva za sjednicu i drugih materijala vijećnicima vodi se evidencija.
Poziv za sjednicu se dostavlja vijećnicima najkasnije 7 dana prije dana održavanja sjednice.
Iznimno, kad postoje opravdani razlozi, sjednica može biti sazvana i telefonski, i u tom slučaju ovaj rok može biti kraći, uz posebno obrazloženje.
Članak 10.
Uz poziv za sjednicu vijećnicima se dostavlja prijedlog dnevnog reda, i drugi materijali koji se odnose na dnevni red sjednice.
Članak 11.
Sjednici predsjedava predsjednik DSHV (u daljem tekstu: predsjedavajući) koga u slučaju njegove odsutnosti zamjenjuje zamjenik predsjednika.
U slučaju da sjednica Vijeća bude sazvana u smislu propisa članka 8, stava 6. ovog Pravilnika, sjednici predsjedava prvi potpisnik liste sazivača.
Članak 12.
Predsjedavajući otvara sjednicu Vijeća i utvrđuje da li postoji kvorum.
Kvorum Vijeća postoji ako je na sjednici Vijeća prisutna većina od ukupnog broja vijećnika.
Ako se utvrdi da kvorum ne postoji, predsjedavajući odlaže sjednicu.
Članak 13.
U radu sjednice Vijeća mogu sudjelovati i osobe koje predsjednik DSHV pozove,ali bez prava glasovanja.
Članak 14.
O radu na sjednici vodi se zapisnik. Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu sjednice, a naročito o prijedlozima iznijetim na sjednici i o donesenim odlukama i zaključcima.
U zapisnik se unose i rezultati glasovanja povodom pojedinih pitanja.
Na zahtjev vijećnika koji je na sjednici izdvojio mišljenje, bitni dijelovi njegove izjave unose se u zapisnik.
Članak 15.
Rad na sjednici se može snimati i na tonskoj i video vrpci.
Vijećnik ima pravo autorizirati tekst svog izlaganja bez unošenja bitnih izmjena u tekstu ili izostavljanja izraženih misli i argumenata u roku od pet dana od dana održavanja sjednice. O ostvarivanju ovog prava stara se tajnik DSHV .
Vijećnik na svoj zahtjev ima pravo dobiti tekst svog izlaganja u cjelini i izlaganje drugog vijećnika, koje je vezano za njegovo izlaganje (replika).
Ako tajnik DSHV ospori da su izmjene koje vijećnik traži redakcijske prirode, o osporenom pitanju odlučuje predsjednik DSHV.
Zapisnike potpisuju predsjedavajući i zapisničar DSHV.
O čuvanju zapisnika sa sjednica stara se tajnik DSHV.
Članak 16.
Na početku sjednice usvaja se zapisnik sa prethodne sjednice.
O osnovanosti primjedbi na zapisnik odlučuje se na sjednici bez rasprave, većinom glasova nazočnih na sjednici.
Članak 17.
Dnevni red sjednice Vijeća utvrđuje se većinom glasova nazočnih vijećnika.
Prijedlozi za proširenje dnevnog reda, spajanje točaka, promjenu redoslijeda ili povlačenje točke dnevnog reda dostavljaju se pisanim putem ili usmeno prije usvajanja dnevnog reda.
Prijedlozi koji se odnose na izbor, imenovanja, razrješenja i prestanak funkcije dostavljaju se pisanim putem najkasnije 24 sata prije određenog početka sjednice Vijeća.
Ako je predlagač skupina vijećnika, u prijedlogu mora biti naznačen jedan predstavnik predlagača. Ako to nije učinjeno smatra se da je predstavnik predlagača prvi potpisani vijećnik.
Članak 18.
Pri utvrđivanju dnevnog reda, Vijeće odlučuje slijedećim redoslijedom:
-skidanje pojedine točke iz prijedloga dnevnog reda,
-proširivanje dnevnog reda,
-spajanje točaka dnevnog reda,
-promjenu redoslijeda pojedinih točaka dnevnog reda.
Članak 19.
Vijeće odlučuje posebno o svakom prijedlogu za izmjenu i dopunu predloženog dnevnog reda.
Predlagač ima pravo da prijedlog za izmjenu i dopunu dnevnog reda obrazloži u trajanju od najviše 3 minute.
Nove točke koje su unijete u dnevni red na osnovu prijedloga za dopunu dnevnog reda, uvršćuju se u dnevni red po redoslijedu predlaganja osim ako je predlagač predložio drugi redoslijed razmatranja o čemu se Vijeće izjašnjava bez rasprave.
O pojedinim točkama dnevnog reda i o dnevnom redu u cjelini Vijeće odlučuje bez rasprave.
Članak 20.
Poslije usvajanja dnevnog reda prelazi se na raspravu po pojedinim pitanjima po redoslijedu u dnevnom redu.
Predlagač točke dnevnog reda ima pravo na sjednici dati dodatna objašnjenja u trajanju od 3 minute.
Na sjednici se otvara rasprava o svakom pitanju na dnevnom redu prije nego što se o njima odlučuje, izuzev pitanja o kojima se odlučuje po skraćenom postupku.
O proceduralnim pitanjima odlučuje se bez rasprave.
Raspravu zaključuje predsjedavajući kad utvrdi da više nema prijavljenih za učešće u raspravi.
Članak 21.
Na sjednici svaki vijećnik ima pravo na riječ.
Nitko ne može govoriti na sjednici Vijeća prije nego što dobije riječ od predsjedavajućeg.
Predsjedavajući daje riječ vijećnicima po redu prijavljivanja.
Po dobivenoj riječi vijećnik može govoriti po točki dnevnog reda najduže 3 minute.
Vijećniku koji želi govoriti o povredi ovog Poslovnika, predsjedavajući daje riječ odmah po završenom izlaganju prethodnog govornika.
Vijećnik je dužan navesti koja je odredba Poslovnika po njegovom mišljenju povrijeđena, da je citira i obrazloži u čemu se sastoji povreda, s tim da može govoriti najduže 1 minutu.
Ako i poslije objašnjenja predsjedavajućeg vijećnik ostaje pri tom da su Poslovnik ili dnevni red povrijeđeni, predsjedavajući poziva Vijeće da bez rasprave odluči o tom pitanju.
Članak 22.
Prijave za riječ podnose se usmeno čim se rasprava otvori i mogu se podnositi do zaključenja rasprave.
Izvjestitelji mogu govoriti i preko reda ako to zahtijeva potreba rasprave o čemu odlučuje predsjedavajući.
Članak 23.
Predsjedavajući, kada predsjedava sjednicom Vijeća, ako želi da učestvuje u raspravi, prepušta predsjedavanje jednom od dopredsjednika DSHV.
Predsjedavajući može govoriti po točki dnevnog reda do 5 minuta.
Kada utvrdi da nema više prijavljenih za učešće u raspravi, predsjedavajući zaključuje raspravu.
Članak 24.
Vijećnik koji se u prethodnoj diskusiji izravno spomene u negativnom kontekstu ima pravo zatražiti i dobiti riječ.
Vijećnik ili drugi izlagač ima pravo zatražiti i dobiti riječ da bi ispravio navod koji je po njegovom mišljenju netočan i koji je prouzročio nesporazum (ispravka navoda).
Odluku u slučajevima iz stava 1. ovog članka, donosi predsjedavajući.
Ukoliko predsjedavajući ne dozvoli traženu repliku, vijećnik koji je tražio repliku može zahtijevati da se o tome izjasni Vijeće, bez rasprave.
Replika ne može trajati duže od 2 minute.
Pravo na repliku može se u okviru jedne točke dnevnog reda koristiti najviše 2 puta.
Članak 25.
Vijećnik može govoriti samo o pitanju koje je na dnevnom redu.
Ako se govornik udalji od pitanja koje je na dnevnom redu, predsjedavajući će ga upozoriti da se drži dnevnog reda.
Ako se govornik i poslije upozorenja ne drži dnevnog reda sjednice Vijeća, predsjedavajući će mu oduzeti riječ.
Nitko ne može prekinuti vijećnika niti ga opomenuti osim predsjedavajućeg.
Članak 26.
Za vrijeme govora vijećnika ili drugih sudionika u raspravi nije dozvoljeno dobacivanje, odnosno ometanje govornika na drugi način kao i svaki drugi postupak koji ugrožava slobodu govora.
Vijećnici su dužni poštovati dostojanstvo Vijeća.
Vijećnici su dužni obraćati se jedni drugima s uvažavanjem.
Nije dozvoljeno korištenje uvredljivih izraza, kao ni iznošenje činjenica i ocjena koje se odnose na privatni život drugih lica.
2. Održavanje reda na sjednici
Članak 27.
O redu na sjednici Vijeća stara se predsjedavajući.
Za povredu reda na sjednici predsjedavajući može izreći mjeru upozorenja ili oduzimanja riječi.
Vijeće može, na prijedlog predsjedavajućeg, izreći mjeru udaljenja sa sjednice bez rasprave.
Izrečene mjere unose se u zapisnik.
Članak 28.
Mjera upozorenja izriče se vijećniku:
-koji govori prije nego što je zatražio i dobio riječ,
-koji, i pored upozorenja predsjedavajućeg, govori o pitanju koje nije na dnevnom redu,
-ako prekida govornika u izlaganju ili dobacuje, odnosno ometa govornika
ili na drugi način ugrožava slobodu govora,
-ako iznosi činjenice i ocjene koje se odnose na privatni život drugih lica i
-ako drugim postupcima narušava red na sjednici ili postupa protivno odredbama ovog Poslovnika.
Članak 29.
Mjera oduzimanja riječi izriče se vijećniku koji govorom narušava red na sjednici ili povređuje odredbe ovog Poslovnika, a već je na toj sjednici upozoren na pridržavanje reda ili odredaba Poslovnika.
Vijećnik kome je izrečena mjera oduzimanja riječi dužan je da bez odlaganja prestane govoriti.
Članak 30.
Mjera udaljenja sa sjednice Vijeća DSHV može se izreći vijećniku koji i poslije izrečene mjere upozorenja, odnosno oduzimanja riječi, ometa ili spriječava rad na sjednici ili vrijeđa Vijeće i vijećnike ili upotrebljava izraze koji nisu sukladni dostojanstvu Vijeća, ili ne poštuje odluku predsjedavajućeg o izricanju mjere oduzimanja riječi.
Mjera udaljenja sa sjednice može se izreći vijećniku i bez prethodno izrečenih mjera, u slučaju fizičkog napada, odnosno drugog sličnog postupka kojim se ugrožava fizički ili moralni integritet učesnika sjednice, u prostorijama DSHV.
Vijećnik kome je izrečena mjera udaljenja sa sjednice dužan je odmah se udaljiti iz prostorija u kojoj se sjednica održava.
Ukoliko vijećnik odbije da se udalji sa sjednice Vijeća, predsjedavajući će naložiti osobi ovlaštenoj za održavanje reda u prostorijama DSHV da tog vijećnika udalji sa sjednice i odrediti pauzu do izvršenja mjera udaljenja.
Vijećnik kome je izrečena mjera udaljenja sa sjednice smatra se neopravdano odsutnim.
Ako predsjedavajući redovitim mjerama ne može održati red na sjednici, odredit će pauzu ili prekid sjednice.
Članak 31.
Mjere koje je izrekao predsjedavajući primjenjuju se dok traje rasprava po točki dnevnog reda zbog koje su izrečene, a mjera koju izreče Vijeće primjenjuje se za sjednicu za koju je izrečena.
Odredbe o održavanju reda na sjednici Vijeća primjenjuju se i na sve druge pozvane učesnike na sjednici Vijeća.
3. Odlučivanje na sjednici
Članak 32.
Vijeće odlučuje većinom glasova nazočnih, izuzev slučajeva za koje je Statutom i ovim poslovnikom drugačije određeno.
Vijećnik ima pravo i obvezu glasovati o svakom prijedlogu o kojem se odlučuje na sjednici Vijeća.
Glasovanje je po pravilu javno.
U iznimnim slučajevima na prijedlog predsjedavajućeg Vijeće može odlučiti da se o određenom pitanju glasa tajno.
Vijećnik glasuje tako što se izjašnjava „za” prijedlog, „protiv” prijedloga ili “suzdržan”.
Poslije završenog glasovanja predsjedavajući utvrđuje rezultat glasovanja i na osnovu rezultata objavljuje da li je prijedlog o kome se glasovalo usvojen ili odbijen.
V. JAVNOST RADA VIJEĆA
Članak 33.
Sjednice Vijeća otvorene su za članove DSHV.
Predstavnici sredstava javnog informiranja mogu po pozivu prisustvovati sjednicama Vijeća radi obavještavanja javnosti o njegovom radu.
Javnost u radu može se isključiti ili ograničiti u slučajevima kada Vijeće, na obrazložen prijedlog predsjedavajućeg ili najmanje 3 vijećnika, donese posebnu odluku o održavanju zatvorene sjednice ili dijela sjednice.
O prijedlogu za isključivanje javnosti odlučuje se bez rasprave.
Vijeće može odlučiti da objavi kratak izvještaj o radu na nejavnoj sjednici, kao i odluku koja je na takvoj sjednici donijeta.
VI. PRAVA I DUŽNOSTI VIJEĆNIKA
Članak 34.
Vijećnik stječe prava i dužnosti u Vijeću verifikacijom mandata.
Vijećnik je dužan prisustvovati sjednicama Vijeća i ima pravo sudjelovati u radu i odlučivanju.
Vijećnik koji je spriječen da prisustvuje sjednici Vijeća ili iz određenih razloga treba da napusti sjednicu, dužan je o tome, putem ureda DSHV, obavijestiti predsjednika DSHV.
Vijećnici imaju pravo da od ureda DSHV dobiju obavještenja potrebna za obavljanje njihove funkcije, kao i da pokreću pitanja iz nadležnosti Vijeća.
Materijalna prava vijećnika koja su vezana za obavljanje vijećničke funkcije uređuju se odlukom Vijeća.
Članak 35.
Vijećnik ima pravo i obvezu da se u Vijeću služi standardnim hrvatskim jezikom i pismom.
U slučaju da vijećnik nije u mogućnosti govoriti hrvatskim jezikom, njegovi govori na sjednicama vijeća bit će u zapisnik upisani hrvatskim jezikom i pismom.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 36.
Ured DSHV vrši stručne i administrativne poslove vezane za potrebe Vijeća.
Članak 37.
Ovaj poslovnik stupa na snagu 8. dana od dana donošenja i objavljuje se na oglasnoj ploči DSHV-a.
PREDSJEDNIK DSHV-a
