DSHV i ove godine izdaje zidni kalendar za 2020. godinu

DSHV i ove godine izdaje zidni kalendar za 2020. godinu

Kao i prethodnih, i ove je godine Demokratski savez Hrvata u Vojvodini objavio za svoje članove, pristaše, simpatizere i one koji dijele vrijednosne stavove jedine relevantne političke stranke hrvatske zajednice u Srbiji, kalendar za sljedeću, 2020. godinu sa sadržajima iz mjesne ali i općee hrvatske kulturne i političke povijesti. Sadržaje za kalendar su pripremili Vladimir Nimčević i Mario Bara, a koncept je osmislio i grafički dizajnirao Darko Vuković. Ove godine stranice kalendara krasit će likovi slavnih hrvatskih političkih i kulturnih ličnosti i njihove izreke, koje se i danas čine aktualnima. Razvrstani po mjesecima, to su:

Siječanj – Ban Josip Jelačić (1801. – 1859.), proslavljeni hrvatski vojskovođa i ban iz vremena Revolucije 1848./49. rodom je iz Petrovaradina. Vojni pohodi protiv mađarskih revolucionara su ga odveli duboko u teritorij Ugarske, gdje je lipnja 1849. ušao na čelu oslobodilačke vojske u Sombor i Suboticu. Između dvaju svjetskih ratova imao je ulicu u Subotici (danas Matka Vukovića).

Veljača – Stjepan Radić (1871. – 1928.), proslavljeni hrvatski političar iz vremena Austro-Ugarske i Kraljevine SHS. Beskompromisno zalaganje za interese hrvatskoga naroda donijelo mu je 20-ih godina prošloga stoljeća epitet vođe hrvatskog naroda. Svoju slavu platio je životom u Narodnoj skupštini lipnja 1928. Bio je naširoko cijenjen i obožavan, napose kod bačko-baranjskih Hrvata (Šokaca i Bunjevaca). Posljednje mjesto gdje je politički nastupio bio je Monoštor.

Ožujak – Antun Gustav Matoš (1873. – 1914.), jedan od najboljih hrvatskih književnika modernističkog pravca. Odlikovao se ne samo iznimno rijetkim književnim talentom, nego i ljudskim vrlinama, koje su mu skupa donijele poštovanje ne samo u hrvatskim književnim krugovima, nego i u srpskim. Rado je isticao svoje veze s bačkim krajem (djed Grgo mu je rodom iz Kaćmara, a otac Augustin iz Plavne), govoreći da je podrijetlom Bunjevac, rodom Srijemac, a odgojem Zagrepčanin.

Travanj – Josip Vuković Đido (1890. – 1950.), jedan od najdosljednijih zastupnika interesa bačko-baranjskih Hrvata iz vremena Kraljevine SHS / Jugoslavije. Odlikovao se ne samo karakterističnim temperamentom, nego i kršćanskim vrlinama. Kao član Udružene opozicije sudjelovao je na svečanoj komemoraciji prigodom smrti Svetozara Pribićevića 1936., svog političkog protivnika iz vremena početaka parlamentarnog života. O njemu su beogradski i novosadska mediji pisali s dužnim poštovanjem.

Svibanj – Blaško Rajić (1878. – 1951.), jedan od najrevnijih i najotvorenijih zastupnika interesa bačko-baranjskih Hrvata iz redova svećenstva. Od samog početka svog javnog djelovanja radio je u korist razvoja hrvatske i jugoslavenske svijesti i kulture. Tako je uzdigao Dužijancu od tradicionalne salašarske žetvene svečanosti u javnu manifestaciju hrvatskih boja. Održavao je veze s hrvatskim crkvenim krugovima prije i za vrijeme Prvog svjetskog rata. Opće je prihvaćeno u srpskoj historiografiji da je zahvaljujući njegovom zalaganju veći dio Bačke pripao Kraljevini SHS.

Lipanj – Marija Jurić Zagorka (1873. – 1957.), jedna od najčitanijih hrvatskih književnica i profesionalna novinarka. Jedno je vrijeme uređivala Obzor. Pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene, i Hrvaticu. Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena. Potpora u književnosti i novinarskom radu bio joj je đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer.

Srpanj – Antun Radić (1868. – 1919.), jedan od najistaknutijih hrvatskih političara iz vremena Austro-Ugarske. Kao budni kroničar političkog života, pratio je ne samo političku scenu u Domovini, nego i u Ugarskoj, izvještavajući u svom stranačkom listu Dom o tegobama bunjevačkih Hrvata u Subotici pod asimilacijskim pritiscima.

Kolovoz – Ante Sekulić (1920. – 2016.), jedan od najistaknutijih hrvatskih znanstvenika s prostora Bačke, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Kao vjerni sin svog kraja, svojim znanstvenim i popularnim djelima dao je trajan doprinos kulturi sjećanja bačkih i srijemskih Hrvata. Zbog svojih napora na polju znanosti pokopan je u Aleji znamenitih osoba na Mirogoju.

Rujan – Vojislav Sekelj (1946. – 2017.), jedan od najistaknutijih hrvatskih književnika i publicista iz Subotice. U publicistici se naročito istaknuo 90-ih godina prošloga stoljeća, kada je branio obraz hrvatske zajednice od napada različitih krugova bliskih vlasti Slobodana Miloševića. Pokrenuo je sa suradnicima politički list Žig; koji je ostavio trajni trag, ne samo, u povijesti subotičkog novinarstva.

Listopad – Ante Jakšić (1912. – 1987.), jedan od najistaknutijih šokačkih velikana s prostora Bačke. U krug poznatih ušao je zahvaljujući svojim književnim djelima iz života šokačkih Hrvata, koja su u svoje vrijeme nailazila na pozitivnu recepciju ne samo književnike kritike bačko-baranjskih Hrvata, nego i matične domovine Hrvatske. Prepoznat je u isto vrijeme kada i druga dvojica mlađih hrvatskih književnika iz Bačke, Aleksa Kokić i Marko Čović, s kojima je bio vezan ne samo generacijski, nego i zajedničkim stavom prema problemima svoje sredine i svojih sunarodnjaka.

Studeni – Ilija Okrugić Srijemac (1827. – 1897.), jedna od ličnosti koje su obilježile povijest Petrovaradina u drugoj polovici 19. stoljeća. Svojom svestranom djelatnošću na duhovnom, književnom i historiografskom polju ostavio je neizbrisiv trag u nacionalnoj povijesti. Rodom iz Srijemskih Karlovaca, obrazovao se u Đakovu i Zagrebu, službovao u različitim mjestima Đakovačke biskupije. Od 1867. do smrti bio je župnik u Petrovaradinu. Surađivao je sa srpskim književnim krugovima. Održavao je veze s bunjevačkim Hrvatima, napose s njihovim preporoditeljem Ivanom Antunovićem.

Prosinac – Ivan Mažuranić (1814. – 1890.), istaknuti je hrvatski ban iz vremena austrougarskog dualizma (1873. – 1880.). Ostavio je književna djela trajne vrijednosti, od kojih je jedno spjev Smrt Smail age-Čengića, kojeg je preveo na francuski bunjevački Hrvat Petar Pekić. Među njegovim dopisnicima nalazi se preporoditelj bunjevačkih Hrvata Ivan Antunović.

 

Vladimir Nimčević

 

 

 

 

 

Ostale vijesti