In memoriam: Grgo Bačlija (1939. – 2021.)

In memoriam: Grgo Bačlija (1939. – 2021.)

Nakon teške bolesti u Subotici je 2. prosinca preminuo poznati kulturni i politički djelatnik Grgo Bačlija. Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, čiji je Bačlija bio osnivač, izgubio je svog člana koji je ustrajno radio na zaštiti i promociji prava hrvatske nacionalne manjine u Srbiji i izražava sućut njegovoj obitelji.

Odvjetnik i kulturni djelatnik Grgo Bačlija rođen je 12. studenoga 1939. godine u Subotici od oca Vece i majke Marije, rođ. Tumbas. Osnovnu i srednju školu završio je u Subotici, a na Pravnom fakultetu u Nišu diplomirao je 1973. Kao pravnik je radio u nekoliko poduzeća do 1991. Otada do odlaska u mirovinu početkom 1999. u Subotici radi kao odvjetnik.

Od mladosti je društveno aktivan. Bio je lokalni omladinski dužnosnik, a potkraj šezdesetih uključio se u organiziranje prve Dužijance u Subotici 1968. U istom je periodu bio i sudionik u aktivnostima oko osnivanja ogranka Matice hrvatske u Subotici. Te su aktivnosti rezultirale osnutkom Hrvatskoga kulturno-umjetničkog društva Bunjevačko kolo 1970., a Bačlija je njegov član-osnivač. Mnogobrojni sudionici spomenutih aktivnosti, zbog posredne veze s Hrvatskim proljećem, koje je početkom sedamdesetih službeno osuđeno kao djelovanje s nacionalističkih pozicija, bili su izloženi različitim represivnim mjerama. Bačlija je 1973. zbog svojeg djelovanja bio osuđen na 10 mjeseci zatvora, koje je izdržao u subotičkoj kaznionici. Nakon toga tri je godine bio bez posla, a 18 godina bez putne isprave. Početkom devedesetih ponovno se uključio u društveni život Hrvata u Subotici: jedan je od osnivača Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, postaje članom više hrvatskih kulturnih udruga u Subotici, ali i Društva književnika Vojvodine (1990.) te Hrvatskog društva političkih zatvorenika.

U vrijeme nemogućnosti javnog angažiranja zajedno s Markom Peićem radio je na prikupljanju i obradi jezičnoga i drugog naslijeđa bunjevačkih Hrvata u Bačkoj. S njime je i suautor triju knjiga (Rečnik bačkih Bunjevaca, Imenoslov bačkih Bunjevaca i Narodne umotvorine bačkih Bunjevaca), koje su, međutim, u funkciji stvaranja separatnog bunjevačkog korpusa u Vojvodini. Od početka devedesetih povremeno objavljuje polemičke napise u hrvatskim listovima i glasilima u Vojvodini, ali i u srbijanskim i hrvatskim dnevnicima, tjednicima te periodici.

Ostale vijesti