Ozbiljno shvatiti iseljenu Hrvatsku

Hrvatsko državljanstvo moralo bi se dobivati mnogo brže, a model tome bi mogao biti kako to rade pojedine države u regiji, istaknuo je pored ostalog Petar Kuntić, član Izvršnog odbora Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK–a). On je na redovitom godišnjem sastanku ove institucije, uz predstavnika Hrvatskog nacionalnog vijeća Darka Sarića Lukendića, predstavljao hrvatsku zajednicu u Srbiji.

Jedno je sigurno – hrvatske autohtone manjinske skupine, ali i Hrvati kao narod, u BiH, nisu zadovoljni brzinom primitka u hrvatsko državljanstvo. Zasigurno ne želimo nametati matičnoj zemlji zamisli o uvjetima za hrvatsko državljanstvo, osobito za one koji ne ispunjavaju traženo. Ali oni koji su sve uvjete ispunili i imaju čiste dokumente i dalje predugo čekaju. Za razliku od onoga kako to radi primjerice R. Mađarska, Slovenija ili druge zemlje u okruženju.”

Još jedan problem, koji je ovoga puta istaknut, je glasovanje dijaspore, u takozvanoj jedanaestoj izbornoj jedinici, kaže Kuntić.

“Ovakav način glasovanja je u biti nepovoljan. U pojedini zemljama, a posebice u Australiji i Kanadi, pripadnici hrvatskih zajednica moraju zrakoplovom dolaziti na glasačka mjesta. Samim time mali broj njih se odlučuje glasovati. Slično je i kod nas gdje se sve komplicira zbog prethodne i ine registracije glasača prije svakih izbora.”

Predložen je sličan zaključak, kao i na sjednici Savjeta Ureda za Hrvate izvan RH prije dva tjedna u Zagrebu, da se po ugledu na neke države u regiji organizira dopisno glasovanje, što bi bio značajan pomak naprijed, ocjenjuje Kuntić.

Rasprava se vodila i oko toga da se umjesto sadašnja tri zastupnika u Saboru, koji zastupaju dijasporu, ponovno uvede kao i ranije dvanaest zastupnika, dodaje Kuntić.

55 izaslanika iz gotovo svih zemalja u kojima živi hrvatska dijaspora, podsjetilo je da se oni osjećaju Hrvatima, te su izrazili želju da ih se ozbiljno tretira.

Postojeći Strategija i Zakon, te Državni ured za Hrvate izvan Hrvatske, važni su za proces koji se tiče sveopćeg zajedništva, a želja Hrvata izvan domovine jest nastaviti taj proces. Postoji, naime još dovoljno prostora za napredak.

“Mi smo posljednja zemlja koja nema dopisno glasovanje. Nama s 300 smanjuju broj izbornih mjesta u dijaspori na 90. Ima dakle puno stvari kojima bi se moglo napraviti da se ovaj žar odnosa između izvandomovinstva, raseljene i domovinske Hrvatske popravi”, veli fra Šimun Šito Ćorić, glasnogovornik HSK–a.

Hrvatski svjetski kongres ostvaruje i radi na brojnim projektima, među kojima su povezivanje hrvatskih studenata izvan domovine, audio–vizualni projekt koji ujedinjuje tradicionalne običaje, vrijednosti i kulturu Hrvata u svijetu, a narednog mjeseca planiran je gospodarski forum. Jedan od najvažnijih ostvarenih projekta Kongresa su Hrvatske svjetske igre, koje će se sljedeći put održati 2017. godine u Zagrebu.

 

Siniša Jurić

 

Preuzeto sa Radio Subotica hrvatska redakcija

 

 

Ostale vijesti