Žigmanov izjavio na TV N1 da vojvođanski Hrvati žele bolju budućnost Srbije

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov je jučer, 26. svibnja, gostujući u emisiji „Dan uživo“ na televiziji N1 naglasio kako lojalnost Hrvata u Vojvodini nikada nije bila dovedena u pitanje i da vojvođanski Hrvati ulaze u izbore želeći bolju budućnost Srbije. „Želimo da Srbija postane Europska unija, želimo moderno, demokratski uređeno društvo koje će funkcionirati na način utemeljenih vrijednosti EU. Ništa više. A to želi i svaki građanin Srbije“, naglasio je Žigmanov.

On je, među ostalim govorio o položaju Hrvata u Srbiji, o izazovima s kojima se suočavaju, kao i rješavanju brojnih problema vezanih uz ostvarivanje svojih manjinskih prava. Govoreći o službenoj komunikaciji, rekao je kako su 2016. godine prvi puta nakon pet godina politički predstavnici hrvatske zajednice imali izravno komunikaciju s najvišim predstavnicima državnih vlasti u Srbiji, što su i pohvalili, ali nakon toga nije bilo mnogo pomaka već je došlo do zastoja i zahlađenja odnosa. To je bio institucionalni oblik komunikacije kako bi se počeli rješavati određeni problemi i izazovi s kojima se predstavnici hrvatske zajednice suočavaju. „Na susretu u Tavankutu mi smo mogli na bilateralnoj razini izravno reći sve ono što nas pogađa, s čime nismo zadovoljni, subotička deklaracija u prvoj točki je donijela i pitanje unaprjeđenja položaja kako Srba u Hrvatskoj tako i Hrvata u Srbiji.“, rekao je predsjednik Žigmanov. Tada je „izlistano“ prvih dvadesetak najurgentnijih pitanja, problema i većina njih je riješena, ne do kraja i ne u cijelosti. Do kraja i u cijelost je ostvareno otvorenje lektorata za hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, izgrađen je Dom kulture u Tavankutu, ušlo se u proces kupovine rodne kuće bana Jelačića, riješena su pitanja komunikacije između predstavnika Katoličke Crkve i vlasti Republike Srbije. Došlo je do unaprjeđenja položaja pripadnika hrvatske zajednice, rješavali su se udžbenici za nastavu na hrvatskom jeziku, pojačana je komunikacija s predstavnicima regionalnih vlasti Autonomne Pokrajine Vojvodine. Međutim, predsjednik Žigmanov je ukazao na to kako smo brzo „postali svjedoci da nije bilo do kraja razvijenih politika i spremnosti da se ista pitanja dovedu do kraja“ te podsjetio da u posjed rodne kuće bana Jelačića još nismo ušli zato što se jedan bezazleni imovinsko pravni spor ne rješava dvije godine. To svjedoči o slabostima u državi Srbiji koja ima problema s deficitom kada je u pitanju demokratska konsolidacija, vladavina prava, funkcioniranje institucija, te u tom smislu naglasio kako „prava koja ostvarujemo – ostvarujemo uvijek na način da mi iniciramo, da mi pokušavamo, da smo mi proaktivni spram državne uprave, a da državna uprava često ne odgovara pozitivno, a na neke inicijative čak se uključuju zaprječavanjem.“ Jedan od dogovorenih projekata je osnivanje hrvatskog školskog centra u Subotici, dvije godine je prošlo, a još nema ni prvih papira kako bi se formalno pravno ustanova registrirala, jer „tobože ni Pokrajina ni Grad Subotica nemaju pravnu osnovu za tako nešto, a paralelno vidimo da mađarska zajednica u Subotici ima vrlo slične institucije koje funkcioniraju već petnaest godina. Ono što je nekima dostupno – nekima nije“, rekao je u emisiji Tomislav Žigmanov.

Na temu statusa Hrvata u Republici Srbiji, Žigmanov je rekao kako po istraživanju javnog mnijenja Hrvati imaju status najomraženije nacionalne manjine. Naveo je i da Republika Hrvatska često ima relativno napete odnose s Republikom Srbijom te da je komunikacija Beograda i Zagreba na najnižoj razini. „Republika Srbija i Republika Hrvatska nemaju riješena sva otvorena pitanja. Najbolnija pitanja su ona iz najneposrednije prošlosti, pitanje ne samo interpretacije ratnih događanja 90-ih godina nego i razrješenja, drugo veliko otvoreno pitanje su granice, a s treće strane postoji određena vrsta neke simbolične 'surevnjivosti' između politika dviju država“, zaključio je Žigmanov.

On je također istaknuo kako, kada je u pitanju vanjsko političko određenje Republike Srbije, nije uvijek najjasnije kamo Srbija ide, te da se u tom procesu manjine instrumentaliziraju. Naveo je kako smo još uvijek svjedoci zaoštrenih retorika onih koji hoće ući u političko polje, na način da postaju dionici prostora vlasti ili da uđu u najviši vrh institucije koristeći retoriku koju možda u nekim drugim situacijama ne bi koristili, a koja se tiče antihrvatskih načina koji štete hrvatskoj zajednici.

 

Tijekom emisije je naglašeno kako građani hrvatske nacionalnosti pokazuju strahove, nisu spremni sudjelovati u javnom prostoru, nisu spremni angažirati se, jer je, kako Žigmanov navodi, biti Hrvat, a predstavljen u društvu kroz negativne stavove i tumačenja, teško i tada ste u situaciji da ne želite biti dionik određenih procesa jer to donosi rizik. Često se iz insceniranih situacija pravi antihrvatska priča. On je istaknuo kako je malo roditelja spremno upisati dijete u hrvatski razred te da želi da se stereotipi umanje i nestanu kroz pozitivne geste i poruke nadležnih, kao i kroz medijsku zastupljenost jer je manjinama samo stalo do očuvanja svog nacionalnog identiteta.

Istaknuto je kako postoji određena vrsta deficita kada je u pitanju izborni proces, kao i određena vrsta zloupotrebe javnih resursa u kampanjama. Žigmanov je naglasio kako lojalnost Hrvata u Vojvodini nikada nije bila dovedena u pitanje te kako bi garantirano poslaničko mjesto u skupštini bio dobar korak jer je, kako kaže, važno da postoji spremnost da se predstavnici svih manjina uključe u proces donošenja odluka.

„Nismo oni koji žele Srbiji nešto loše, ulazimo u izbore i želimo bolju budućnost Srbije, želimo da Srbija postane Europska unija, želimo moderno, demokratski uređeno društvo koje će funkcionirati na način utemeljenih vrijednosti EU. Ništa više. A to želi i svaki građanin Srbije“, naglasio je Žigmanov.

PRESS služba